Poreski tretman prihoda autora koji ostvaruje od pravnog lica – kupca i izdavača tog autorskog dela

Servis računara online zakazivanje

Poreski tretman prihoda autora koji ostvaruje od pravnog lica – kupca i izdavača tog autorskog dela 

 

„Prema odredbi člana 2. stav 1. Zakona o porezu na dohodak građana („Sl. glasnik RS“, br. 24/2001, 80/2002, 80/2002 – dr. zakon, 135/2004, 62/2006, 65/2006 – ispr., 31/2009 i 44/2009 – dalje: Zakon), porez na dohodak građana plaća se na prihode iz svih izvora, sem onih koji su posebno izuzeti ovim zakonom.

Prihodom od autorskih prava smatra se naknada koju obveznik ostvari po osnovu pisanih dela (književna, naučna, stručna, publicistička i druga dela, studije, recenzije i slično), saglasno odredbi člana 52. stav 1. tačka 1) Zakona.

Obveznik poreza na prihode od autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine je fizičko lice koje kao autor, nosilac srodnih prava, odnosno vlasnik prava industrijske svojine ostvaruje naknadu po osnovu autorskog i srodnog prava, odnosno prava industrijske svojine (član 54. stav 1. Zakona).

Stopa poreza na prihode od autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine iznosi 20% (član 58. Zakona).

U slučaju kad fizičko lice koje je autor knjige, samostalno izdaje sopstvenu knjigu saglasno odredbama zakona koji uređuje izdavanje publikacija, s tim da izdavanje publikacija ne obavlja kao trajnu, registrovanu delatnost, već to čini ad hoc za potrebe izdavanja sopstvene knjige u konkretnom slučaju, prihod koji ostvari od prodaje sopstvene knjige – a koji u sebi sadrži naknadu za autorsko delo i troškove izdavanja sopstvene knjige (npr. papir, štampanje, troškovi koričenja i dr.) predstavlja prihod fizičkog lica koji podleže obavezi plaćanja poreza na prihode od autorskih prava, prava srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine, saglasno odredbama čl. 52. do 60. Zakona.

Poresku osnovicu na koju se obračunava i plaća porez na prihode od autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine, čini oporezivi prihod kao razlika između bruto prihoda i troškova koje je obveznik imao pri ostvarivanju i očuvanju prihoda, osim ako ovim zakonom nije drukčije propisano (član 55. Zakona). Poreskom obvezniku – autoru, odnosno nosiocu srodnog prava priznaju se normirani troškovi u visini koja je opredeljena prema vrsti dela, saglasno odredbi člana 56. Zakona, što u konkretnom slučaju znači da se priznaju normirani troškovi u visini od 43% od bruto prihoda. Obvezniku na njegov zahtev umesto normiranih, priznaće se stvarni troškovi koje je imao pri ostvarivanju i očuvanju prihoda, ako za to podnese dokaze (član 57. stav 2. Zakona).

Porez na prihode od autorskog i srodnih prava i prava industrijske svojine, ako je isplatilac prihoda pravno lice ili preduzetnik, obračunava se i plaća po odbitku, saglasno odredbama čl. 99. i 101. Zakona.

Na prihode po navedenom osnovu plaćaju se doprinosi za obavezno socijalno osiguranje saglasno odredbama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje („Sl. glasnik RS“, br. 84/2004, 61/2005, 62/2006 i 5/2009).

U vezi sa pitanjem koje se odnosi na pravnu prirodu ugovornog odnosa između zainteresovanih strana kojim se regulišu međusobni pravni odnosi, sa stanovišta oporezivanja prihoda fizičkih lica nije od značaja način na koji su strane uredile svoj pravni odnos već je od značaja ekonomska suština činjenica koje su bitne za opredeljenje poreskog tretmana određene vrste prihoda.“

Mišljenje Ministarstva finansija br. 413-00-01329/2008-04 od 08.07.2009. godine

 

Servis računara online zakazivanje