Porez na ustupanje vlasničkog udela u stanu bivšem bračnom drugu na osnovu poravnanja

Servis računara online zakazivanje

Porez na ustupanje vlasničkog udela u stanu bivšem bračnom drugu na osnovu poravnanja

 

„Prema odredbi člana 14. stav 1, u vezi sa članom 2. stav 1. tačka 1) Zakona o porezima na imovinu („Sl. glasnik RS“, br. 26/2001, „Sl. list SRJ“, br. 42/2002 – odluka SUS i „Sl. glasnik RS“, br. 80/2002, 80/2002 – dr. zakon, 135/2004, 61/2007, 5/2009, 101/2010 i 24/2011 – dalje: Zakon), porez na nasleđe i poklon plaća se na ukupnu površinu nepokretnosti na kojima su konstituisana prava iz člana 2. stav 1. tač. 1) do 6) Zakona, koja naslednici naslede, odnosno poklonoprimci prime na poklon.

Odredbom člana 2. stav 1. tačka 1) Zakona, kao pravo koje je predmet oporezivanja, uređeno je pravo svojine na nepokretnosti.

Odredbom člana 2. stav 2. Zakona propisano je da se nepokretnostima, u smislu stava 1. tog člana smatraju: zemljište, stambene i poslovne zgrade, stanovi, poslovne prostorije, garaže, zgrade i prostorije za odmor i rekreaciju i drugi građevinski objekti, odnosno njihovi delovi.

Odredbom člana 23. stav 1. tačka 1) Zakona propisano je da se porez na prenos apsolutnih prava plaća kod prenosa uz naknadu prava svojine na nepokretnosti.

Prema odredbi člana 29. stav 1. Porodičnog zakona („Sl. glasnik RS“, br. 18/2005), imovina supružnika može biti zajednička i posebna imovina.

Imovina koju je supružnik stekao pre sklapanja braka predstavlja njegovu posebnu imovinu. Imovina koju je supružnik stekao u toku trajanja braka deobom zajedničke imovine, odnosno nasleđem, poklonom ili drugim pravnim poslom kojim se pribavljaju isključivo prava, predstavlja njegovu posebnu imovinu (član 168. Porodičnog zakona).

Imovina koju su supružnici stekli radom u toku trajanja zajednice života u braku predstavlja njihovu zajedničku imovinu (član 171. stav 1. Porodičnog zakona).

Prema odredbi člana 177. Porodičnog zakona, deobom zajedničke imovine, u smislu Porodičnog zakona, smatra se utvrđivanje suvlasničkog odnosno supoverilačkog udela svakog supružnika u zajedničkoj imovini.

Deoba zajedničke imovine može se vršiti za vreme trajanja braka i posle njegovog prestanka (član 178. Porodičnog zakona).

Pretpostavlja se da su udeli supružnika u zajedničkoj imovini jednaki (član 180. stav 2. Porodičnog zakona).

Prema tome, kada je jednom bivšem supružniku za vreme trajanja braka, kao nosiocu stanarskog prava, dodeljen stan na korišćenje sa drugim supružnikom i njihovih dvoje dece, kao članovima porodičnog domaćinstva nosioca stanarskog prava, nakon čega je predmetni stan u toku trajanja braka otkupljen na ime supružnika koji je bio nosilac stanarskog prava i ako taj stan predstavlja jedinu zajedničku imovinu bivših supružnika, te ako nakon razvoda nijedan od bivših supružnika nije u postupku pred sudom dokazao da je njegov udeo u zajedničkoj imovini veći u odnosu na drugog bivšeg supružnika, a imajući u vidu da poravnanje koje su pred sudom zaključili bivši supružnici po svojoj pravnoj prirodi predstavlja posebnu vrstu sporazuma (ugovora) zaključenog (pred sudom) između bivših (razvedenih) supružnika kao ugovornika, kada tim poravnanjem bivši supružnik na čije ime je otkupljen predmetni stan, priznaje isključivo pravo svojine na tom stanu drugom bivšem supružniku, čime mu suštinski vrši prenos svog suvlasničkog udela od ½ predmetnog stana, na taj prenos plaća se porez na poklon – ukoliko bivši supružnik koji je prenosilac prava na ime tog prenosa nije primio naknadu u bilo kom obliku (novcu, stvarima, pravima…).

Nadležni poreski organ, u svakom konkretnom slučaju, utvrđuje činjenično stanje od uticaja na postojanje i visinu poreske obaveze.“

Mišljenje Ministarstva finansija br. 413-00-00246/2011-04 od 29.08.2011. godine

 

Servis računara online zakazivanje