Korišćenje godišnjeg odmora posle porodiljskog odsustva i odsustva zbog nege deteta-više mišljenja

Servis računara online zakazivanje

Okolnost da zaposlena u 2010. godini nije započela korišćenje godišnjeg odmora za tu kalendarsku godinu ne predstavlja smetnju za korišćenje ovog godišnjeg odmora u celini u narednoj kalendarskoj godini, ali najkasnije do 30. juna.

„Prema članu 73. stav 3. Zakona o radu („Sl. glasnik RS“, br. 24/2005, 61/2005 i 54/2009), zaposleni koji nije u celini ili delimično iskoristio godišnji odmor u kalendarskoj godini zbog odsutnosti sa rada radi korišćenja porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i posebne nege deteta – ima pravo da taj odmor iskoristi do 30. juna naredne godine.

Iz navedene zakonske odredbe proizlazi da zaposlena koja nije koristila godišnji odmor za 2010. godinu zbog odsustvovanja sa rada radi korišćenja porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta, ima pravo da taj odmor u celosti iskoristi u 2011. godini, ali najkasnije do 30.6.2011. godine. Okolnost da zaposlena u 2010. godini nije započela korišćenje godišnjeg odmora za tu kalendarsku godinu ne predstavlja smetnju za korišćenje ovog godišnjeg odmora u celini u narednoj kalendarskoj godini, ali najkasnije do 30. juna.“

Mišljenje Ministarstva rada i socijalne politike br. 011-00-407/2011-02 od 25.05.2011. godine

***************************************************

Pravo na godišnji odmor zaposlene koja zbog porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta nije iskoristila, niti započela korišćenje godišnjeg odmora u kalendarskoj godini za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, ona može iskoristiti do 30. juna naredne godine

„Godišnji odmor se, po pravilu, koristi u kalendarskoj godini za koju se ostvaruje pravo na godišnji odmor.

U članu 73. Zakona o radu („Sl. glasnik RS“, br. 24/2005, 61/2005 i 54/2009 – dalje: Zakon), propisano je da godišnji odmor može da se koristi u dva dela. Ako zaposleni koristi godišnji odmor u delovima, prvi deo koristi se u trajanju od najmanje tri radne nedelje u toku kalendarske godine, a drugi deo najkasnije do 30. juna naredne godine. Izuzetno, zaposleni koji nije u celini ili delimično iskoristio godišnji odmor u kalendarskoj godini zbog odsutnosti sa rada radi korišćenja porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i posebne nege deteta – ima pravo da taj odmor iskoristi do 30. juna naredne godine.

Prema tome, zaposlena koja zbog porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta nije iskoristila, niti započela korišćenje godišnjeg odmora u kalendarskoj godini za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, ima pravo da taj odmor iskoristi do 30. juna naredne godine.

Član 76. Zakona propisuje da ako krivicom poslodavca zaposleni ne koristi godišnji odmor, ima pravo na naknadu štete u visini prosečne zarade u prethodna tri meseca, utvrđene opštim aktom i ugovorom o radu.

Prema tome, obaveza je poslodavca da zaposlenom obezbedi korišćenje godišnjeg odmora. Ako krivicom poslodavca zaposleni ne koristi godišnji odmor, ima pravo na naknadu štete u visini prosečne zarade u prethodna tri meseca, utvrđene opštim aktom i ugovorom o radu (član 76. Zakona).

S obzirom na to da je zaposlena bila odsutna sa rada od 12.12.2009. godine do 5.1.2011. godine radi korišćenja porodiljskog odsustva i odsustva radi nege deteta, ima pravo da godišnji odmor za 2010. godinu iskoristi do 30.6.2011. godine. Ako do navedenog roka krivicom poslodavca zaposlena nije koristila godišnji odmor za 2010. godinu, ima pravo na naknadu štete u visini prosečne zarade u prethodna tri meseca, utvrđene opštim aktom i ugovorom o radu.“

Mišljenje Ministarstva rada i socijalne politike br. 131-04-11/2011-02 od 21.07.2011. godine

***************************************************

Zaposleni koji je bio na dužem bolovanju ima pravo na korišćenje godišnjeg odmora za tekuću kalendarsku godinu u punom trajanju, jer se, saglasno članu 68. stav 2. Zakona o radu, vreme za koje je zaposleni odsustvovao sa rada zbog privremene sprečenosti za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju smatra neprekidnim radom u pogledu sticanja prava na korišćenje godišnjeg odmora i utvrđivanja dužine tog odmora.

„Prema odredbama Zakona o radu („Sl. glasnik RS“, br. 24/2005, 61/2005 i 54/2009) godišnji odmor je pravo iz radnog odnosa koje se ostvaruje za kalendarsku godinu. Godišnji odmor može da se koristi u celini ili u delovima. Ako zaposleni koristi godišnji odmor u delovima, prvi deo koristi u trajanju od najmanje tri radne nedelje u toku kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, a drugi deo najkasnije do 30. juna naredne godine (član 73. st. 1. i 2). Izuzetno, zaposleni koji nije u celini ili delimično iskoristio godišnji odmor u kalendarskoj godini zbog odsustva sa rada radi korišćenja porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i posebne nege deteta – ima pravo da taj odmor iskoristi do 30. juna naredne godine (član 73. stav 3. Zakona o radu).

Polazeći od navedenih odredaba Zakona o radu, godišnji odmor koristi se u kalendarskoj godini za koju zaposleni ostvaruje pravo na godišnji odmor, a samo izuzetno, godišnji odmor ili deo tog odmora može da se koristi u narednoj godini, u slučajevima i pod uslovima propisanim u članu 73. Zakona o radu.

Prema tome, zaposleni koji je bio na neprekidnom bolovanju više od godinu dana, pa usled toga nije iskoristio pripadajući godišnji odmor u celini ili prvi deo tog odmora u toku kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, nema pravo da godišnji odmor za tu kalendarsku godinu koristi u narednoj godini.

Međutim, zaposleni koji je bio na dužem bolovanju ima pravo na korišćenje godišnjeg odmora za tekuću kalendarsku godinu u punom trajanju, jer se, saglasno članu 68. stav 2. Zakona o radu, vreme za koje je zaposleni odsustvovao sa rada zbog privremene sprečenosti za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju smatra neprekidnim radom u pogledu sticanja prava na korišćenje godišnjeg odmora i utvrđivanja dužine tog odmora.“

Mišljenje Ministarstva rada i socijalne politike br. 011-00-73/2010-02 od 02.03.2010. godine

***************************************************

Zaposlena koja zbog porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta nije iskoristila, niti započela korišćenje godišnjeg odmora u kalendarskoj godini za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, ima pravo da taj odmor iskoristi do 30. juna naredne godine.

„Godišnji odmor se, po pravilu, koristi u kalendarskoj godini za koju se ostvaruje pravo na godišnji odmor.

U članu 73. Zakona o radu („Sl. glasnik RS“, br. 24/2005 i 61/2005), propisano je da godišnji odmor može da se koristi u dva dela. Ako zaposleni koristi godišnji odmor u delovima, prvi deo koristi se u trajanju od najmanje tri radne nedelje u toku kalendarske godine, a drugi deo najkasnije do 30. juna naredne godine. Izuzetno, zaposleni koji nije u celini ili delimično iskoristio godišnji odmor u kalendarskoj godini zbog odsutnosti sa rada radi korišćenja porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i posebne nege deteta ima pravo da taj odmor iskoristi do 30. juna naredne godine.

Prema tome, zaposlena koja zbog porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta nije iskoristila, niti započela korišćenje godišnjeg odmora u kalendarskoj godini za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, ima pravo da taj odmor iskoristi do 30. juna naredne godine.

Ako se zaposlena vratila sa porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta posle 30. juna, nema pravo na korišćenje godišnjeg odmora iz prethodne godine.“

Mišljenje Ministarstva rada i socijalne politike br. 011-00-416/2009-02, od 01.06.2009. godine

 

Servis računara online zakazivanje