Koji PDV tretman ima potraživanje zakupodavca od zakupca naime sporednih troškova (voda, toplotna energija, električna energija)

Koji PDV tretman ima potraživanje zakupodavca od zakupca naime sporednih troškova (voda, toplotna energija, električna energija)

„• Na promet usluge davanja u zakup poslovnog prostora koji vrši obveznik PDV, PDV se obračunava po opštoj stopi od 20% i plaća na propisani način u skladu sa Zakonom o porezu na dodatu vrednost („Sl. glasnik RS“, br. 84/2004, 86/2004 – ispr., 61/2005, 61/2007, 93/2012, 108/2013, 6/2014 – usklađeni din. izn., 68/2014 – dr. zakon, 142/2014 i 5/2015 – usklađeni din. izn. – dalje: Zakon). Osnovicu za obračunavanje PDV za promet usluge davanja u zakup poslovnog prostora čini ukupan iznos naknade koju obveznik PDV – zakupodavac prima ili treba da primi po tom osnovu, uključujući i sve sporedne troškove koje zaračunava zakupcu – tzv. prefakturisane troškove (troškove električne energije, vode, toplotne energije i dr), bez PDV. S tim u vezi, kada obveznik PDV – zakupodavac od zakupca naknadno potražuje iznos sporednih troškova (npr. troškova električne energije, vode, toplotne energije i dr) reč je o izmeni – povećanju osnovice za promet usluge davanja u zakup poslovnog prostora, što znači da je obveznik PDV – zakupodavac dužan da obračuna PDV na ukupan iznos troškova koji potražuje od zakupca, u koji nije uključen PDV, kao i da obračunati PDV plati u skladu sa Zakonom. Napominjemo, u ovom slučaju obveznik PDV zakupodavcu izdaje dokument koji sadrži podatke propisane odredbama člana 15. Pravilnika o određivanju slučajeva u kojima nema obaveze izdavanja računa i o računima kod kojih se mogu izostaviti pojedini podaci („Sl. glasnik RS“, br. 123/2012).

* * *

Prema odredbama člana 3. Zakona, predmet oporezivanja PDV su isporuka dobara i pružanje usluga koje poreski obveznik izvrši u Republici uz naknadu, u okviru obavljanja delatnosti, kao i uvoz dobara u Republiku.

Saglasno odredbi člana 5. stav 1. Zakona, promet usluga, u smislu ovog zakona, su svi poslovi i radnje u okviru obavljanja delatnosti koji nisu promet dobara iz člana 4. ovog zakona.

Odredbom člana 17. stav 1. Zakona propisano je, da poreska osnovica (dalje: osnovica) kod prometa dobara i usluga jeste iznos naknade (u novcu, stvarima ili uslugama) koju obveznik prima ili treba da primi za isporučena dobra ili pružene usluge od primaoca dobara ili usluga ili trećeg lica uključujući subvencije koje su neposredno povezane sa cenom tih dobara ili usluga, u koju nije uključen PDV, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

U skladu sa odredbama stava 2. istog člana Zakona, u osnovicu se uračunavaju i:

  1. akcize, carina i druge uvozne dažbine, kao i ostali javni prihodi, osim PDV;
  2. svi sporedni troškovi koje obveznik zaračunava primaocu dobara i usluga.

Odredbom člana 21. stav 1. Zakona propisano je, da ako se izmeni osnovica za promet dobara i usluga koji je oporeziv PDV, obveznik koji je isporučio dobra ili usluge dužan je da iznos PDV, koji duguje po tom osnovu, ispravi u skladu sa izmenom.

Izmena osnovice iz st. 1 – 5. ovog člana vrši se u poreskom periodu u kojem je nastupila izmena (stav 7. istog člana Zakona).

  • Obveznik PDV ima pravo da PDV koji mu je obračunat od strane prethodnog učesnika u prometu za promet dobara i usluga, odbije kao prethodni porez, uz ispunjenje propisanih uslova – da poseduje odgovarajuću dokumentaciju (račun ili drugi dokument koji služi kao račun izdat u skladu sa propisima kojima se uređuje oporezivanje potrošnje PDV), kao i da predmetna dobra i usluge koristi ili da će ih koristiti za promet dobara i usluga sa pravom na odbitak prethodnog poreza, tj. za promet koji je oporeziv PDV, promet za koji je propisano poresko oslobođenje sa pravom na odbitak prethodnog poreza ili za promet koji se smatra izvršenim u inostranstvu, ako bi za taj promet postojalo pravo na odbitak prethodnog poreza da je izvršen u Republici Srbiji. S tim u vezi, obveznik PDV – zakupodavac ima pravo da PDV obračunat od strane prethodnih učesnika u prometu za promet dobara i usluga koji nabavlja za potrebe poslovnog prostora koji daje u zakup (npr. za promet električne energije, vode, toplotne energije i sl), odbije kao prethodni porez, ako poseduje račun (ili drugi dokument koji služi kao račun) izdat u skladu sa Zakonom.

* * *

Saglasno odredbi člana 27. Zakona, prethodni porez je iznos PDV obračunat u prethodnoj fazi prometa dobara i usluga, odnosno plaćen pri uvozu dobara, a koji obveznik može da odbije od PDV koji duguje.

Prema odredbama člana 28. stav 1. Zakona, pravo na odbitak prethodnog poreza obveznik može da ostvari ako dobra nabavljena u Republici ili iz uvoza, uključujući i nabavku opreme, kao i objekata za vršenje delatnosti i ekonomski deljivih celina u okviru tih objekata, odnosno primljene usluge, koristi ili će ih koristiti za promet dobara i usluga:

  1. koji je oporeziv PDV;
  2. za koji u skladu sa članom 24. ovog zakona postoji oslobođenje od plaćanja PDV;
  3. koji je izvršen u inostranstvu, ako bi za taj promet postojalo pravo na odbitak prethodnog poreza da je izvršen u Republici.

Pravo na odbitak prethodnog poreza, prema odredbama člana 28. stav 2. Zakona, obveznik može da ostvari ako poseduje račun izdat od strane drugog obveznika u prometu o iznosu prethodnog poreza, u skladu sa ovim zakonom ili dokument o izvršenom uvozu dobara u kojem je iskazan prethodni porez i dokument kojim se potvrđuje da je iskazani PDV plaćen prilikom uvoza.

Odredbama stava 3. istog člana Zakona propisano je, da u poreskom periodu u kojem su ispunjeni uslovi iz st. 1. i 2. ovog člana obveznik može da odbije prethodni porez od dugovanog PDV, i to:

  1. obračunati i iskazani PDV za promet dobara i usluga, koji je ili će mu biti izvršen od strane drugog obveznika u prometu;
  2. PDV koji je plaćen prilikom uvoza dobara.

Saglasno odredbi stava 4. istog člana Zakona, pravo na odbitak prethodnog poreza nastaje danom ispunjenja uslova iz st. 1 – 3. ovog člana.

Obveznik može da ostvari pravo na odbitak prethodnog poreza u roku od pet godina od isteka godine u kojoj je stekao ovo pravo (član 28. stav 6. Zakona).“

 Mišljenje Ministarstva finansija br.430-00-303/2014-04 od 16.7.2015. godine