Overa nadzornog organa – procedura, dokumentacija i rokovi

Overa nadzornog organa – procedura, dokumentacija i rokovi

Overa nadzornog organa važan je deo kontrole izvođenja građevinskih radova. Njome se potvrđuje da su određene količine radova, njihov kvalitet, stepen izvedenosti i prateća dokumentacija provereni u okviru stručnog nadzora.

Obim overe ne određuje se samo propisima, već i ugovorom koji investitor zaključuje sa licem angažovanim za stručni nadzor.

Zbog toga je važno razlikovati zakonske obaveze nadzornog organa od dodatnih poslova, kao što su overa situacija, računa i građevinskih knjiga, koji moraju biti posebno ugovoreni.

Pravni osnov

Pravni osnov za ovu overu najčešće predstavlja Zakon o planiranju i izgradnji, koji propisuje obaveznu stručnu kontrolu i ovlašćenja nadzornog organa tokom izvođenja radova

Stručni nadzor uređuje Pravilnik o sadržini i načinu vođenja stručnog nadzora, objavljen u „Službenom glasniku Republike Srbije“, br. 22/2015 i 24/2017.

Pravilnik se primenjuje na građenje objekata i izvođenje radova za koje je izdata građevinska dozvola ili odgovarajuće rešenje o odobrenju izvođenja radova.

Rokovi čuvanja dokumentacije određuju se prema Uredbi o klasifikaciji dokumentarnog materijala sa rokovima čuvanja, objavljenoj u „Službenom glasniku Republike Srbije“, br. 14/2023.

Dokumentacija se klasifikuje prema sadržini i poslu u okviru kojeg je nastala, a ne prema tome ko ju je potpisao ili overio.

Uloga nadzornog organa

Uloga nadzornog organa je da u ime investitora stručno kontroliše kvalitet radova i osigura njihovu usklađenost sa odobrenim projektom i važećim propisima

Investitor određuje lice koje ispunjava zakonske uslove za odgovornog projektanta ili odgovornog izvođača, u zavisnosti od vrste radova.

Nadzorni organ kontroliše usklađenost radova sa:

  • građevinskom dozvolom;
  • rešenjem o odobrenju izvođenja radova;
  • projektom za građevinsku dozvolu;
  • idejnim projektom;
  • projektom za izvođenje;
  • tehničkim propisima, standardima i normativima.

Kontroliše kvalitet radova i posebno pregleda pozicije koje se kasnije ne mogu proveriti bez uklanjanja izvedenih delova, kao što su temelji, armatura, oplata i izolacija.

Proverava ateste, sertifikate, deklaracije i izveštaje o ispitivanju materijala, opreme i instalacija.

Građevinske knjige, situacije, račune i količine radova kontroliše i overava samo kada je to predviđeno ugovorom sa investitorom. Isto pravilo važi za praćenje dinamike i ugovorenih rokova građenja.

Dokumentacija koja se overava

Dokumentacija koja se overava najčešće obuhvata građevinski dnevnik, građevinsku knjigu, obračunske situacije i ateste o kvalitetu ugrađenog materijala

Nadzorni organ, u zavisnosti od ugovorenog obima poslova, pregleda i overava:

  • građevinski dnevnik;
  • građevinske knjige;
  • privremene i okončane situacije;
  • račune za izvedene radove;
  • dokumentaciju o stepenu izvedenosti;
  • ateste, sertifikate i izveštaje o ispitivanju;
  • dokumentaciju o ugrađenim materijalima, opremi i instalacijama;
  • evidencije o nepravilnostima i merama za njihovo otklanjanje.

Građevinski dnevnik sadrži podatke o toku radova, zapažanjima nadzora, utvrđenim nedostacima, naloženim merama i rokovima. Unose potpisom i pečatom overavaju nadzorni organ i odgovorni izvođač radova.

Građevinske knjige sadrže obračun količina izvedenih radova. Privremene situacije koriste se za periodični obračun, dok okončana situacija predstavlja završni obračun.

Potpis nadzornog organa potvrđuje da su podaci provereni u granicama njegovih ugovorenih ovlašćenja.

Procedura overe

Postupak overe obuhvata:

  • pregled građevinske, projektne i obračunske dokumentacije;
  • kontrolu izvedenih radova na gradilištu i drugim mestima na kojima se izvode radovi za potrebe objekta;
  • poređenje izvedenog stanja sa dozvolom, projektima i ugovorom;
  • proveru količina, kvaliteta i stepena izvedenosti;
  • proveru atesta, sertifikata i izveštaja o ispitivanju;
  • upisivanje nedostataka, mera i rokova u građevinski dnevnik;
  • overu dokumentacije ili njeno vraćanje radi ispravke.

Ako su količine pogrešno obračunate, radovi odstupaju od projekta ili nedostaju dokazi o kvalitetu, dokumentacija se ne overava dok se nepravilnosti ne otklone ili korekcije jasno ne evidentiraju.

Postupanje u slučaju nepravilnosti

U slučaju nepravilnosti, nadzorni organ nalaže izvođaču hitno otklanjanje grešaka ili privremeno obustavlja dalje radove

Nadzorni organ bez odlaganja evidentira odstupanja od dozvole, projekta, propisanog kvaliteta i drugih zahteva koji utiču na bezbednost, vrednost ili rokove izgradnje.

O nepravilnostima pismeno obaveštava investitora i izvođača. Obaveštenje treba da sadrži:

  • opis nedostatka;
  • potrebne mere;
  • rok za otklanjanje;
  • moguće posledice ako se po nalogu ne postupi.

Nepravilnosti, mere i rokovi upisuju se i u građevinski dnevnik.

Kada odstupanje može uticati na nosivost, trajnost ili projektovanu koncepciju objekta, odnosno ugroziti ljude i imovinu, nadzorni organ odmah obaveštava građevinskog inspektora.

Hitne mere mogu obuhvatiti sprečavanje nastanka štete i obustavljanje radova do otklanjanja opasnosti ili odluke nadležnog organa.

Rokovi

Stručni nadzor traje od početka građenja do završetka radova i izdavanja upotrebne dozvole.

Na uočena odstupanja nadzorni organ reaguje bez odlaganja. U situacijama koje ne trpe odlaganje građevinski inspektor se obaveštava odmah.

Rok za otklanjanje nedostatka određuje nadzorni organ i upisuje ga u građevinski dnevnik.

Propisi ne određuju jedinstven rok za redovnu overu situacija, građevinskih knjiga i računa. Rokove treba urediti ugovorom o stručnom nadzoru ili ugovorom o izvođenju radova.

Rokovi čuvanja dokumentacije zavise od klasifikacione oznake:

  • podgrupa 351 – Građevinarstvo: najmanje 5 godina;
  • podgrupa 354 – Inspekcijski nadzor u oblasti građevinarstva: najmanje 10 godina;
  • podgrupa 035 – Overa isprava, dokumenata i potpisa: 2 godine;
  • kancelarijsko poslovanje, evidencije i registri: najmanje 10 godina.

Rok od dve godine za podgrupu 035 primenjuje se samo kada dokument prema sadržini pripada poslovima overe isprava, dokumenata ili potpisa. Ne primenjuje se automatski na svu dokumentaciju koju potpisuje nadzorni organ.

Način overe

Overa treba da sadrži:

  • potpis i pečat nadzornog organa;
  • datum overe;
  • oznaku dokumenta;
  • obračunski period ili oznaku radova;
  • potvrdu kontrolisanih količina ili stepena izvedenosti;
  • evidentirane korekcije, nedostatke i rokove za njihovo otklanjanje.

Kod građevinskog dnevnika potrebni su i potpis i pečat odgovornog izvođača radova.

Ako nadzorni organ prihvata samo deo količina navedenih u situaciji ili građevinskoj knjizi, korekcije moraju biti jasno označene.

Sva zapažanja tokom nadzora upisuju se u građevinski dnevnik, potpisuju i overavaju pečatom.

Za kraj

Overa nadzornog organa potvrđuje da su radovi, količine, kvalitet i prateća dokumentacija provereni. Overa situacija, računa i građevinskih knjiga obavlja se samo kada je ugovorena sa investitorom.

Nepravilnosti, mere i rokovi za njihovo otklanjanje evidentiraju se u građevinskom dnevniku. Dokumentacija iz oblasti građevinarstva čuva se najmanje pet godina, dok se rok određuje prema njenoj stvarnoj sadržini i odgovarajućoj klasifikacionoj oznaci.