STARATELJSTVO – izvod iz Porodičnog zakona (čl.124 – čl.150)

Servis računara online zakazivanje

Izvod iz Porodičnog zakona

Sl.glasnik RS br. 18/2005, 72/2011, 6/2015

 

 

STARATELJSTVO

I STAVLJANJE POD STARATELJSTVO

 

Ko se stavlja pod starateljstvo

Član 124

Pod starateljstvo se stavljaju dete bez roditeljskog staranja (maloletni štićenik) ili punoletno lice koje je lišeno poslovne sposobnosti (punoletni štićenik).

Odluka o stavljanju pod starateljstvo

Član 125

(1) Odluku o stavljanju pod starateljstvo donosi organ starateljstva.

(2) Odluka o stavljanju pod starateljstvo obavezno sadrži i plan staranja.

(3) Odlukom o stavljanju pod starateljstvo organ starateljstva postavlja staratelja i odlučuje o smeštaju štićenika.

(4) Organ starateljstva pokušaće najpre da smesti štićenika u srodničku porodicu.

(5) Ako štićenik ima imovinu, popis i procenu vrednosti imovine štićenika vrši stalna komisija organa starateljstva.

(6) Način rada, sastav i finansiranje stalne komisije propisuje ministar nadležan za porodičnu zaštitu.

II STARATELJ

1. Postavljanje staratelja

Ko se postavlja za staratelja

Član 126

(1) Za staratelja se postavlja lice koje ima lična svojstva i sposobnosti potrebne za obavljanje dužnosti staratelja, a pristalo je da bude staratelj.

(2) Za staratelja se prvenstveno postavljaju supružnik, srodnik ili hranitelj štićenika, osim ako interes štićenika ne nalaže drugačije.

Mišljenje štićenika

Član 127

Štićenik koji je navršio 10. godinu života i koji je sposoban za rasuđivanje ima pravo da predloži lice koje će mu biti postavljeno za staratelja.

Ko se ne može postaviti za staratelja

Član 128

Za staratelja se ne može postaviti:

1. lice koje je potpuno ili delimično lišeno poslovne sposobnosti;

2. lice koje je potpuno ili delimično lišeno roditeljskog prava;

3. lice čiji su interesi u suprotnosti sa interesima štićenika;

4. lice od koga se, s obzirom na njegove lične odnose sa štićenikom, roditeljima štićenika ili drugim srodnicima, ne može očekivati da će pravilno obavljati poslove staratelja.

Staratelj više štićenika

Član 129

Isto lice može se postaviti za staratelja više štićenika ako na to pristane i ako je to u interesu štićenika.

Kolektivni staratelj

Član 130

Direktor ustanove socijalne zaštite za smeštaj korisnika odnosno lice zaposleno u toj ustanovi može se postaviti za staratelja štićenika smeštenih u tu ustanovu ako na to pristane i ako je to u interesu štićenika.

Neposredni staratelj

Član 131

(1) Organ starateljstva može odlučiti, ako je to u interesu štićenika, da licu pod starateljstvom ne postavlja staratelja nego da dužnost staratelja vrši neposredno.

(2) Rešenjem o neposrednom vršenju poslova staratelja određuje se stručnjak organa starateljstva koji će u njegovo ime obavljati poslove staratelja.

(3) Poslove staratelja za čiju je punovažnost, kada ih staratelj obavlja, potrebno odobrenje organa starateljstva, stručnjak organa starateljstva može punovažno da obavi samo ako nije nosilac starateljskih upravnih ovlašćenja i pod uslovima i na način na koji ih obavlja staratelj.

(4) Organ starateljstva može da zaključi pravni posao sa štićenikom o kome se neposredno stara samo uz saglasnost ministarstva nadležnog za porodičnu zaštitu.

Privremeni staratelj

Član 132

(1) Organ starateljstva može odlučiti da postavi privremenog staratelja štićeniku, kao i detetu pod roditeljskim staranjem odnosno poslovno sposobnom licu ako proceni da je to neophodno radi privremene zaštite ličnosti, prava ili interesa tih lica.

(2) Pod uslovima iz stava 1 ovog člana organ starateljstva dužan je da postavi privremenog staratelja:

1. licu čije je boravište nepoznato, a ono nema zakonskog zastupnika ili punomoćnika;

2. nepoznatom sopstveniku imovine;

3. licu čiji su interesi u suprotnosti sa interesima njegovog zakonskog zastupnika, odnosno licima koja imaju suprotne interese a istog zakonskog zastupnika (kolizijski staratelj);

4. stranom državljaninu koji se nalazi ili ima imovinu na teritoriji Republike Srbije;

5. licu koje zahteva da mu bude postavljen privremeni staratelj i za to navede opravdan razlog;

6. drugom licu kada je to predviđeno zakonom.

(3) Odlukom o postavljanju privremenog staratelja određuje se pravni posao ili vrsta pravnog posla koju on može preduzeti u zavisnosti od okolnosti svakog konkretnog slučaja.

2. Razrešenje staratelja

Kada se staratelj razrešava

Član 133

(1) Organ starateljstva dužan je da bez odlaganja razreši staratelja ako utvrdi da je on iz bilo kog razloga prestao da obavlja dužnost, ili da zloupotrebljava prava odnosno grubo zanemaruje dužnosti staratelja, ili da je nastupila neka okolnost zbog koje on ne bi mogao biti postavljen za staratelja.

(2) Organ starateljstva dužan je da razreši staratelja u roku od 30 dana od dana kada utvrdi da on obavlja dužnost staratelja nesavesno ili da bi za štićenika bilo korisnije da mu se za staratelja postavi drugo lice.

(3) Organ starateljstva dužan je da razreši staratelja u roku od 60 dana od dana kada ovaj to zatraži.

Dužnost organa starateljstva

Član 134

(1) Organ starateljstva dužan je da, prilikom razrešavanja jednog staratelja, blagovremeno sprovede postupak postavljanja novog staratelja.

(2) Ako štićenik ima imovinu, popis i procenu vrednosti imovine štićenika vrši stalna komisija organa starateljstva.

III DEJSTVA STARATELJSTVA

1. Dužnosti staratelja

Staranje o štićeniku

Član 135

(1) Staratelj je dužan da se savesno stara o štićeniku.

(2) Staranje o štićeniku obuhvata: staranje o ličnosti, zastupanje, pribavljanje sredstava za izdržavanje te upravljanje i raspolaganje imovinom štićenika.

Staranje o ličnosti

Član 136

(1) Staratelj je dužan da se stara da čuvanje, podizanje, vaspitavanje i obrazovanje maloletnog štićenika što pre dovede do njegovog osposobljavanja za samostalan život.

(2) Staratelj je dužan da se stara da se otklone razlozi zbog kojih je punoletni štićenik lišen poslovne sposobnosti te da se on što pre osposobi za samostalan život.

(3) Staratelj je dužan da posećuje štićenika i neposredno se obaveštava o uslovima u kojima štićenik živi.

Zastupanje štićenika

Član 137

(1) Staratelj je dužan da zastupa štićenika.

(2) Štićenik ima jednaku poslovnu sposobnost kao dete pod roditeljskim staranjem.

(3) Staratelj zastupa štićenika jednako kao što roditelj zastupa dete.

(4) Staratelj može samo uz prethodnu saglasnost organa starateljstva:

1. da odluči o školovanju štićenika;

2. da odluči o preduzimanju medicinskog zahvata nad štićenikom;

3. da dâ saglasnost za preduzimanje pravnih poslova štićenika starijeg od 14 godina;

4. da preduzima pravne poslove kojima upravlja i raspolaže prihodom koji je stekao štićenik mlađi od 15 godina.

Pribavljanje sredstava za izdržavanje štićenika

Član 138

(1) Staratelj je dužan da preduzima sve potrebne mere kako bi pribavio sredstva za izdržavanje štićenika.

(2) Sredstva za izdržavanje štićenika pribavljaju se iz:

1. štićenikovih prihoda;

2. sredstava dobijenih od lica koja su po zakonu dužna da izdržavaju štićenika;

3. štićenikove imovine;

4. sredstava socijalne zaštite;

5. drugih izvora.

Upravljanje imovinom štićenika

Član 139

(1) Staratelj je dužan da upravlja imovinom štićenika koju ovaj nije stekao radom.

(2) Staratelj je samostalan u obavljanju poslova redovnog upravljanja imovinom štićenika.

(3) Staratelj može samo uz prethodnu saglasnost organa starateljstva obavljati poslove koji prelaze okvir redovnog upravljanja imovinom štićenika.

Raspolaganje imovinom štićenika

Član 140

(1) Staratelj raspolaže imovinom štićenika koju ovaj nije stekao radom.

(2) Raspolaganje imovinom štićenika staratelj može preduzimati samo uz prethodnu saglasnost organa starateljstva.

(3) Glavnicu imovine štićenika staratelj može upotrebiti samo za njegovo izdržavanje ili kada to zahteva neki drugi važan interes štićenika.

(4) Prihodi od imovine štićenika mogu se upotrebiti i za podmirenje opravdanih troškova učinjenih tokom obavljanja poslova starateljstva odnosno za plaćanje nagrade staratelju, a na osnovu odluke organa starateljstva.

Odgovornost staratelja

Član 141

(1) Staratelj odgovara za štetu koju prouzrokuje štićeniku tokom obavljanja poslova starateljstva, osim ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivice.

(2) Krivica staratelja postoji kada je štetu prouzrokovao namerno ili grubom nepažnjom.

(3) Za štetu iz stava 1 ovog člana solidarno odgovara i organ starateljstva.

Izveštavanje organa starateljstva

Član 142

(1) Staratelj je dužan da organu starateljstva podnosi izveštaje i polaže račune o svom radu početkom svake kalendarske godine za prethodnu godinu (redovni izveštaj), kada organ starateljstva to zatraži (vanredni izveštaj), odnosno nakon prestanka starateljstva (završni izveštaj).

(2) Staratelj je dužan da redovni izveštaj podnese do kraja meseca februara za prethodnu godinu, a vanredni odnosno završni izveštaj u roku od 15 dana od dana kada to zatraži organ starateljstva.

(3) Izveštaj staratelja treba da sadrži podatke o ličnosti štićenika, o uslovima smeštaja, zdravlju, vaspitavanju i obrazovanju, kao i o svemu drugom što je od značaja za ličnost štićenika.

(4) Izveštaj treba da sadrži i podatke o upravljanju i raspolaganju štićenikovom imovinom te štićenikovim prihodima i rashodima u proteklom periodu, kao i konačno stanje njegove imovine.

(5) Način podnošenja izveštaja i polaganja računa propisuje ministar nadležan za porodičnu zaštitu.

2. Prava staratelja

Pravo na naknadu troškova

Član 143

(1) Staratelj ima pravo na naknadu opravdanih troškova učinjenih tokom obavljanja poslova starateljstva.

(2) Naknada troškova staratelju isplaćuje se prvenstveno iz štićenikovih prihoda, osim ako se time ne ugrožava štićenikovo izdržavanje.

Pravo na nagradu

Član 144

(1) Staratelj ima pravo na nagradu.

(2) Nagrada staratelju isplaćuje se prvenstveno iz štićenikovih prihoda, osim ako se time ne ugrožava štićenikovo izdržavanje.

(3) Uslove za naknadu troškova i nagradu staratelju propisuje ministar nadležan za porodičnu zaštitu.

IV PRESTANAK STARATELJSTVA

Načini prestanka starateljstva

Član 145

(1) Starateljstvo prestaje:

1. kada maloletni štićenik navrši 18. godinu života;

2. kada maloletni štićenik stekne potpunu poslovnu sposobnost pre punoletstva;

3. kada maloletni štićenik bude usvojen;

4. kada bude doneta pravnosnažna sudska odluka o vraćanju roditeljskog prava odnosno o sticanju ili vraćanju poslovne sposobnosti roditelju maloletnog štićenika;

5. kada bude doneta pravnosnažna sudska odluka o vraćanju poslovne sposobnosti punoletnom štićeniku;

6. kada štićenik umre.

(2) Starateljstvo može da prestane i kada roditelj koji se nije starao o detetu ili se starao o detetu na neodgovarajući način počne da se stara o detetu na odgovarajući način.

(3) Prestankom starateljstva prestaju prava i dužnosti staratelja.

(4) Starateljstvo ne prestaje razrešenjem ili smrću staratelja.

V LIŠENJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI

Potpuno lišenje poslovne sposobnosti

Član 146

(1) Punoletno lice koje zbog bolesti ili smetnji u psiho-fizičkom razvoju nije sposobno za normalno rasuđivanje te zbog toga nije u stanju da se samo stara o sebi i o zaštiti svojih prava i interesa može biti potpuno lišeno poslovne sposobnosti.

(2) Poslovna sposobnost lica iz stava 1 ovog člana jednaka je poslovnoj sposobnosti mlađeg maloletnika.

Delimično lišenje poslovne sposobnosti

Član 147

(1) Punoletno lice koje zbog bolesti ili smetnji u psiho-fizičkom razvoju svojim postupcima neposredno ugrožava sopstvena prava i interese ili prava i interese drugih lica može biti delimično lišeno poslovne sposobnosti.

(2) Poslovna sposobnost lica iz stava 1 ovog člana jednaka je poslovnoj sposobnosti starijeg maloletnika.

(3) Sudskom odlukom o delimičnom lišenju poslovne sposobnosti odrediće se pravni poslovi koje lice delimično lišeno poslovne sposobnosti može odnosno ne može samostalno preduzimati.

Vraćanje poslovne sposobnosti

Član 148

Punoletnom licu lišenom poslovne sposobnosti može se vratiti poslovna sposobnost kada prestanu razlozi zbog kojih je ono bilo potpuno ili delimično lišeno poslovne sposobnosti.

Odluke o lišenju i vraćanju poslovne sposobnosti

Član 149

(1) Odluku o lišenju poslovne sposobnosti i odluku o vraćanju poslovne sposobnosti donosi sud u vanparničnom postupku.

(2) Pravnosnažna sudska odluka o lišenju i vraćanju poslovne sposobnosti dostavlja se bez odlaganja organu starateljstva.

Upisivanje sudske odluke u javne registre

Član 150

(1) Pravnosnažna sudska odluka o lišenju i vraćanju poslovne sposobnosti upisuje se u matičnu knjigu rođenih.

(2) Ako lice lišeno poslovne sposobnosti ima nepokretnosti, odluka iz stava 1 ovog člana upisuje se i u javni registar prava na nepokretnostima.

 

 

Servis računara online zakazivanje