Konvencije o socijalnom osiguranju između Francuske i Jugoslavije

Servis računara online zakazivanje

Sadržaj :

  1. Ukaz o ratifikaciji Оpšte Konvencije o socijalnom osiguranju između Francuske i Jugoslavije, zaključene i potpisane 5 januara 1950. godine u Parizu (Sl.vesnik Prezidijuma Narodne Skupštine FNRJ br. 4/51)
  2. Odobrenje Administrativnih sporazuma i razmenjenih pisama koja se odnose na primenu odredaba Opšte Konvencije o socijalnom osiguranju između Federativne Narodne Republike Jugoslavije i Francuske (Sl. list FNRJ – Međunarodni ugovori i drugi sporazumi br. 2/57)
  3. Uredba o ratifikaciji Sporazuma o izmenama i dopunama Opšte Konvencije o socijalnom osiguranju od 05. januara 1950.godine, Sporazuma o izmeni i dopuni Sporazuma o plaćanjuod 28. decembra 1960. godine i Protokola o zdravstvenoj zaštiti studenata, koji su zaključeni između Jugoslavije i Francuske (Sl. list SFRJ – Međunarodni ugovori i drugi sporazumi br. 1/67)
  4. Uredba o ratifikaciji Sporazuma o izmenama i dopunama Opšte Konvencije o socijalnom osiguranju između Jugoslavije i Francuske, dopunjene i izmenjene Novelom od 08. februara 1966. godine (Sl. list SFRJ – Međunarodni ugovori i drugi sporazumi br. 17/71)
  5. Odluka o ratifikaciji Administrativnog sporazuma o izmeni i dopuni, ukidanju i zameni izvesnih odredaba Administrativnog sporazuma od 23. januara 1967. godine, koji se odnosi na način primene Opšte konvencije o socijalnom osiguranju zaključene između Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Republike Francuske 5. januara 1950. godine, izmenjene i dopunjene Novelama uz Opštu konvenciju 1966. i 1969. godine i Administrativni sporazum za primenu Francusko-jugoslovenskog sporazuma o sezonskim radnicima od 5. marta 1970. godine (Sl. list SFRJ – Međunarodni ugovori i drugi sporazumi br. 59/72)
  6. Odluka o ratifikacije Dopuna Opšte konvencije o socijalnom osiguranju između Jugoslavije i Francuske (Sl. list SFRJ – Međunarodni ugovori i drugi sporazumi br. 22/75)

 *****************************

Ukaz o ratifikaciji Оpšte Konvencije o socijalnom osiguranju između Francuske i Jugoslavije, zaključene i potpisane 5 januara 1950. godine u Parizu

Sl.vesnik Prezidijuma Narodne Skupštine FNRJ br. 4/51

Ratifikuje se Opšta konvencija o socijalnom osiguranju između Francuske i Jugoslavije, zaključena i potpisana 5. januara 1950. godine u Parizu, a koja u originalu, odnosno u prevodu na srpsko-hrvatski jezik glasi:

 

Pretsednik Francuske Republike, i Prezidijum Narodne skupštine Federativne Narodne Republike Jugoslavije,

ispunjeni željom da obezbede uživanje zakonodavstava o socijalnom osiguranju koja su na snazi u obema ugovornim državama, licima na koja se ova zakonodavstva primenjuju ili su bila primenjivana, odlučili su da zaključe konvenciju i u tu svrhu naimenovali su svoje punomoćnike, i to:

Pretsednik Francuske Republike:

G. Pierre SEGELLE-a, Ministar rada i socijalnog staranja

G. Philippe PERIER-a, Opunomoćenog Ministra, Načelnika Administrativnih i Socijalnih Konvencija u Ministarstvu inostranih poslova.

Prezidijum Narodne skupštine Federativne Narodne Republike Jugoslavije:

G. Marka RISTIĆ-a, Ambasadora Jugoslavije

G. Slavka MAĐER-a, Načelnika Ministarstva rada koji su se, posle izmenjenih punomoćstava, priznatih da su u dobroj i propisnoj formi, sporazumeli o sledećim odredbama:

Deo I

OPŠTA NAČELA

Član 1

Paragraf 1

Za jugoslovenske ili francuske radnike i lica koja su s njima izjednačena po propisima o socijalnom osiguranju nabrojanim u članu 2 ove konvencije, obavezni su odnosni propisi koji se primenjuju u Francuskoj ili Jugoslaviji, po kojim propisima uživaju prava oni, kao i lica koja od njih izvode svoja prava, pod istim uslovima kao i državljani svake od tih zemalja.

Kao „radnici i lica koja su s njima izjednačena“, na koja se odnosi ova konvencija, podrazumevaju se, u smislu jugoslovenskog zakonodavstva, lica u radnom odnosu i lica koja su s njima izjednačena u pogledu socijalnog osiguranja.

Paragraf 2

Za jugoslovenske ili francuske državljane, osim onih na koje se odnosi paragraf 1 ovog člana, obavezani su odnosni propisi o porodičnim pomoćima nabrojani u članu 2, koji se primenjuju u Francuskoj ili Jugoslaviji i uživaju pravo po tim propisima pod istim uslovima kao i državljani svake od tih zemalja.

Paragraf 3

Jugoslovenski ili francuski državljani nastanjeni u Francuskoj ili u Jugoslaviji mogu koristiti dobrovoljno osiguranje, odnosno dobrovoljno produženje osiguranja po propisima nabrojanim u članu 2, pod istim uslovima kao i državljani zemlje u kojoj su nastanjeni, uzimajući u obzir, prema potrebi, vreme osiguranja u Jugoslaviji i u Francuskoj.

Član 2

Paragraf 1

Zakonodavstva o socijalnom osiguranju na koje se primenjuje ova konvencija jesu:

1) u Francuskoj:

a) opšte zakonodavstvo koje ustanovljuje organizaciju socijalnog osiguranja;

b) opšte zakonodavstvo kojim se uređuje socijalno osiguranje koje se primenjuje na osiguranike nepoljoprivrednih zanimanja i koje obuhvata osiguranje rizika bolesti, invaliditeta, starosti, smrti i pokriće troškova materinstva, izuzev zakona od 23. septembra 1948. godine br. 48-1473 kojim se proširuju na studente izvesne odredbe Naredbe od 19. oktobra 1945. o uređenju socijalnog osiguranja koje se primenjuje na osiguranike nepoljoprivrednih zanimanja;

c) zakonodavstvo koje se primenjuje na radnike i sa njima izjednačena lica poljoprivrednih zanimanja, a koje obuhvata iste rizike i troškove;

d) zakonodavstvo o porodičnim pomoćima;

e) zakonodavstvo o sprečavanju i obeštećenju nesrećnih slučajeva na poslu i profesionalnih obolenja;

f) posebna socijalna osiguranja, ukoliko se odnose na rizike i davanja pokrivena zakonodavstvima nabrojanim u prethodnim stavovima, a naročito uređenje koje se odnosi na socijalno osiguranje u rudnicima.

2) u Jugoslaviji:

a) zakon o socijalnom osiguranju radnika, nameštenika i službenika, sa odredbama za njegovo sprovođenje,

b) zakon o uređenju i postupku sudova socijalnog osiguranja.

Paragraf 2

Ova konvencija jednako će se primenjivati i na sva zakonodavna i normativna akta koja su izmenila ili dopunila, ili koja će izmeniti ili dopuniti zakonodavstva nabrojana u paragrafu 1 ovoga člana.

Međutim, ona će se primeniti:

a) na zakonodavna ili normativna akta koja bi obuhvatila neku novu granu socijalnog osiguranja – samo ako o tome bude usledio sporazum između zemalja ugovornica,

b) na zakonodavna i druga normativna akta kojima će se postojeća uređenja socijalnog osiguranja proširiti na nove kategorije korisnika – samo ako u tom pogledu Vlada zainteresovane zemlje ne saopšti Vladi druge zemlje svoje protivljenje u roku od tri meseca od dana službenog objavljivanja odnosnih akata.

Član 3

Paragraf 1

Radnici i lica s njima izjednačena, po zakonodavstvima koja se primenjuju u svakoj od zemalja ugovornica, uposleni u jednoj od tih zemalja, podvrgnuti su zakonodavstvima koja su na snazi u mestu njihovog uposlenja.

Paragraf 2

Od načela postavljenog u paragrafu 1 ovoga člana, postoje sledeći izuzeci:

a) radnici i lica s njima izjednačena koji su u drugoj zemlji, van one u kojoj redovno prebivaju, uposleni od preduzeća koje ima svoje sedište u zemlji njihovog redovnog prebivališta i kome oni redovno pripadaju, ostaju podvrgnuti zakonodavstvima koja su na snazi u zemlji njihovog redovnog rada, ukoliko se njihovo zaposlenje na području druge zemlje ne produži preko šest meseci; u slučaju kad ovo uposlenje, produžujući se zbog nepredviđenih okolnosti preko prvobitno predviđenog trajanja, prekorači šest meseci, primena zakonodavstva koje je na snazi u zemlji u kojoj je mesto njihovog redovnog rada, moćiće se izuzetno zadržati uz saglasnost Vlade one zemlje u kojoj se nalazi mesto prigodnog rada;

b) radnici i lica s njima izjednačena javnih ili privatnih saobraćajnih preduzeća jedne od zemalja ugovornica, uposleni u drugoj zemlji bilo prolazno, bilo kao ambulantno osoblje, podvrgnuti su isključivo odredbama koje su na snazi u zemlji u kojoj preduzeće ima svoje sedište;

c) radnici i lica s njima izjednačena zvaničnih administrativnih ustanova, koji su upućeni iz jedne zemlje ugovornice u drugu, podvrgnuti su odredbama koje su na snazi u zemlji iz koje su upućeni;

d) diplomatski i konzularni pretstavnici od karijere, podrazumevajući tu i službenike koji pripadaju kadru kancelariskog osoblja nisu podvrgnuti odredbama koje su na snazi u zemlji u kojoj prebivaju.

Paragraf 3

Jugoslovenski i francuski državljani, osim radnika i lica s njima izjednačenih, podvrgnuti su zakonodavstvu o porodičnim pomoćima koje je na snazi u mestu njihove glavne stručne delatnosti. Ako ne obavljaju nikakvu stručnu delatnost, podvrgnuti su zakonodavstvu o porodičnim pomoćima koje je na snazi u mestu njihovog redovnog prebivanja.

Paragraf 4

Vrhovni upravni organi Država ugovornica moćiće predvideti zajedničkim sporazumom izuzetke od pravila izraženih u paragrafu 1 i 3 ovoga člana. Oni će isto tako moći utanačiti da se izuzeci, predviđeni u paragrafu 2, ne primenjuju u izvesnim posebnim slučajevima.

Član 4

Ne dirajući u izuzetke predviđene u stavovima c) i d) paragrafa 2 člana 3, odredbe paragrafa 1 pomenutog člana 3 primenjuju se na radnike i lica s njima izjednačena, koji su uposleni kod jugoslovenskih ili francuskih diplomatskih ili konzularnih pretstavništava ili u ličnoj službi kod službenika tih pretstavništava.

Radnici i lica s njima izjednačena koja su državljani one zemlje o čijem se diplomatskom ili konzularnom pretstavništvu radi, a koji nisu stalno nastanjeni u zemlji u kojoj su uposleni, ostaju podvrgnuti primeni zakonodavstva zemlje njihovog porekla. Ipak, oni mogu, sa pristankom vrhovnog upravnog organa zemlje o čijem se diplomatskom ili konzularnom pretstavništvu radi, optirati za primenu odredaba paragrafa 1 člana 3.

Deo II

POSEBNE ODREDBE

Glava I

OSIGURANJE ZA SLUČAJ BOLESTI, MATERINSTVA I SMRTI

Član 5

Radnici i lica s njima izjednačena koji pređu iz Francuske u Jugoslaviju ili obratno, kao i lica koja izvode od njih svoja prava i žive s njima u zajedničkom domaćinstvu u zemlji u kojoj je mesto njihovog novog uposlenja, imaju pravo na davanje iz osiguranja za slučaj bolesti koje postoji u toj zemlji, ukoliko:

1) u toj zemlji obavljaju rad u radnom odnosu ili sa njim izjednačen rad;

2) obolenje nastupi posle dolaska na područje te zemlje, osim ako zakonodavstvo koje se na njih primenjuje u mestu njihovog novog uposlenja predviđa povoljnije uslove za ostvarenje prava;

3) ispunjavaju uslove koji se traže za uživanje tih davanja sa stanovišta zakonodavstva zemlje njihovog novog mesta uposlenja, ili dokažu da su ispunili uslove koje traži zakonodavstvo one zemlje koju su napustili, uzimajući u obzir vreme osiguranja navršeno u obema ovim zemljama.

Član 6

Radnici i lica s njima izjednačena koja pređu iz Francuske u Jugoslaviju ili obratno, kao i lica koja izvode od njih svoja prava i žive s njima u zajedničkom domaćinstvu u zemlji u kojoj je mesto njihovog novog uposlenja, imaju pravo na davanja iz osiguranja za slučaj materinstva koja postoje u toj zemlji, ukoliko:

1) u toj zemlji obavljaju rad u radnom odnosu ili sa njim izjednačen rad;

2) ispunjavaju uslove koji se traže za uživanje tih davanja sa stanovišta zakonodavstva zemlje njihovog novog mesta uposlenja, ili su dokazali da su ispunili uslove koje traži zakonodavstvo one zemlje koju su napustili, uzimajući u obzir vreme osiguranja navršeno u zemlji koju napuštaju i vreme posle stupanja u članstvo osiguranja u zemlji njihovog novog mesta uposlenja.

Ipak, davanja iz osiguranja za slučaj materinstva ima da snosi onaj nosilac osiguranja kome je osiguranik pripadao u onom vremenu koje se pretpostavlja kao vreme začeća deteta. Taj poslednji nosilac osiguranja naknadiće nosiocu osiguranja zemlje novog mesta uposlenja iznos učinjenih izdataka.

Član 7

Radnici i lica s njima izjednačena koji pređu iz jedne zemlje u drugu, stiču pravo na pomoći za slučaj smrti predviđene francuskim zakonodavstvom, ili na pogrebne pomoći predviđene jugoslovenskim zakonodavstvom, shodno zakonodavstvu zemlje njihovog novog mesta zaposlenja, ukoliko:

1) u toj zemlji obavljaju rad u radnom odnosu ili sa njim izjednačen rad;

2) ispunjavaju uslove koji se traže za uživanje tih davanja sa stanovišta zakonodavstva zemlje njihovog novog mesta zaposlenja, ili dokažu da su ispunili uslove koje traži zakonodavstvo one zemlje koju su napustili, uzimajući u obzir vreme osiguranja navršeno u zemlji koju napuštaju i vreme posle stupanja u članstvo osiguranja u zemlji njihovog novog mesta zaposlenja.

Član 8

Lica koja su ostvarila pravo na penziju, shodno odredbama ove konvencije, sabiranjem vremena osiguranja, imaju pravo na davanja u naturi iz osiguranja za slučaj bolesti, ako ispunjavaju uslove predviđene zakonodavstvom zemlje njihovog prebivališta; troškovi ovih davanja padaju na teret socijalnog osiguranja zemlje njihovog prebivališta.

Glava II

OSIGURANJE ZA SLUČAJ IZNEMOGLOSTI

Član 9

Paragraf 1

Jugoslovenskim ili francuskim radnicima i licima koja su s njima izjednačena, koji su uzastopno ili alternativno u obema zemljama ugovornicama bili začlanjeni kod jednog ili kod više nosilaca socijalnog osiguranja, sabiraju se kod tih nosilaca navršeni periodi osiguranja i drugi periodi koji sa stanovišta odnosnih nosilaca socijalnog osiguranja važe kao periodi osiguranja, pod uslovom da se ti periodi ne poklapaju, i to kako u cilju određivanja prava na novčana davanja ili na davanja u naturi, tako i u cilju održanja ili uspostavljanja tih prava.

Paragraf 2

Davanja u novcu iz osiguranja za slučaj iznemoglosti ostvaruju se saglasno odredbama zakonodavstva koje se imalo primeniti na zainteresovano lice u vreme prve lekarske konstatacije postojanja obolenja ili nesreće, a padaju na teret nosioca osiguranja nadležnog u smislu tog zakonodavstva.

Paragraf 3

Ipak, ako iznemogli koji je ranije bio osiguran za slučaj iznemoglosti kod nosioca osiguranja u drugoj zemlji, početkom kalendarskog tromesečja u toku kojega je obolenje napustilo još nije bio najmanje godinu dana socijalno osiguran po zakonodavstvu one zemlje u kojoj je obolenje bilo ustanovljeno, on dobija od nadležnog nosioca osiguranja druge zemlje davanja u novcu predviđena po zakonodavstvu te (druge) zemlje. Ova se odredba ne primenjuje ako je iznemoglost usledila zbog nesreće.

Član 10

Ako posle obustave ili ukidanja invalidske penzije osiguranik ponovo uspostavi svoje pravo, isplatu davanja preuzeće onaj nosilac osiguranja koji je bio obavezan na isplatu prvobitno određene penzije, ukoliko je stanje iznemoglosti prouzrokovano bolešću ili nesrećom koje su uslovile dodeljivanje te penzije.

Član 11

Invalidska penzija pretvoriće se u datom slučaju u starosnu penziju onim časom kada budu ispunjeni uslovi koji se traže po zakonodavstvu jedne od dveju zemalja koja treba da učestvuje u snošenju troškova starosne penzije.

U tom slučaju primenjuju se odredbe sledeće Glave 3.

Član 12

Pravila izražena u čl. 9 do 11, primenjuju se i na radnike koji su bili uposleni u rudnicima u Jugoslaviji i u Francuskoj, kako u pogledu sticanja prava na davanja zbog iznemoglosti, koja su predviđena u francuskom socijalnom osiguranju u rudnicima, tako i u pogledu održanja ili uspostavljanja tih prava.

Ipak, penzija zbog profesionalne iznemoglosti, predviđena specijalnim zakonodavstvom za radnike u rudnicima u Francuskoj, dodeljivaće se samo onim osiguranicima koji su bili podvrgnuti tom zakonodavstvu u času kada je nastupio nesrećni slučaj ili obolenje od kojih je nastala iznemoglost i koji su prebivali u Francuskoj do ostvarenja pomenute penzije. Isplata ove penzije obustavlja se penzioneru koji stupi na posao izvan Francuske.

Član 13

Vrhovni upravni organi država ugovornica regulisaće zajedničkim sporazumom modalitete lekarske i administrativne kontrole invalida.

Glava III

OSIGURANJE ZA SLUČAJ STAROSTI I OSIGURANJE ZA SLUČAJ SMRTI (PENZIJE)

Član 14

Paragraf 1

Za jugoslovenske ili francuske radnike i lica koja su s njima izjednačena, koji su uzastopno ili alternativno bili u obema zemljama ugovornicama začlanjeni kod jednog ili kod više nosilaca osiguranja za slučaj starosti ili za slučaj smrti (penzije), periodi osiguranja navršeni kod odnosnih nosilaca osiguranja, kao i periodi koji se priznaju ekvivalentnim periodima osiguranja u smislu odnosnih uređenja socijalnog osiguranja, sabiraju se, pod uslovom da se ne poklapaju, kako u cilju određivanja prava na davanja, tako i u pogledu održanja i uspostavljanja tih prava.

Paragraf 2

Kad zakonodavstvo jedne od zemalja ugovornica podvrgava dodeljivanje izvesnih koristi uslovu da su periodi (osiguranja) navršeni u izvesnoj profesiji za koju važi posebno socijalno osiguranje, sabiraće se, za sticanje prava na te koristi, samo oni periodi koji su navršeni u jednom ili više odgovarajućih posebnih osiguranja u drugoj zemlji.

Ako u jednoj od zemalja ugovornica ne postoji za takvu profesiju posebno socijalno osiguranje, periodi osiguranja, navršeni u odnosnoj profesiji u jednom od osiguranja navedenih u gornjem paragrafu, ipak se imaju sabrati.

Naročito, pošto u Jugoslaviji ne postoji posebno socijalno osiguranje rudara, smatraće se kao podobni za sabiranje sa periodima navršenim u francuskom rudarskom socijalnom osiguranju samo oni periodi rada navršeni u rudarskim preduzećima u Jugoslaviji, koji bi, da su bili provedeni u Francuskoj, omogućili sticanje prava prema posebnom zakonodavstvu o rudarskom socijalnom osiguranju.

Paragraf 3

Primanja na koja osiguranik može polagati pravo kod svakog od interesovanih nosilaca osiguranja određuju se, u načelu, reduciranjem iznosa onih primanja na koja bi osiguranik imao pravo, kad bi zbir svih perioda navedenih u gornjem paragrafu 1 bio navršen kod odgovarajućeg nosioca osiguranja, tako, da se ovaj iznos reducira u srazmeri trajanja perioda navršenih kod odnosnog nosioca osiguranja.

Svaki od nosilaca osiguranja ustanovljuje, prema svom zakonodavstvu i uzimajući u obzir zbir svih perioda osiguranja, bez obzira u kojoj su od zemalja ugovornica navršeni, da li osiguranik ispunjava uslove koji se traže za sticanje prava na koristi predviđene tim zakonodavstvom.

On određuje, po pravilu, iznos novčanog davanja na koje bi zainteresovani imao pravo, kad bi svi sabrani periodi osiguranja bili navršeni isključivo pod njegovim zakonodavstvom, a davanje koje duguje utvrđuje u srazmernom delu prema trajanju perioda navršenih pod tim zakonodavstvom.

Član 15

Kad jedan osiguranik, uzimajući u obzir zbir svih perioda navedenih u paragrafu 1 člana 14, ne ispunjava u istom času uslove koji se traže po zakonodavstvima obeju zemalja, njegovo pravo na penziju ima se ustanoviti, shodno svakom od zakonodavstava, onda kad ispuni odnosne uslove.

Član 16

Dodatne naknade i posebne pomoći predviđene posebnim francuskim zakonodavstvom za rudarske radnike isplaćuju se samo onim interesentima koji rade u francuskim rudnicima.

Član 17

Paragraf 1

Svaki osiguranik može u času sticanja prava na penziju da se odrekne pogodnosti odredaba člana 14 ove konvencije. Primanja na koja on može da polaže pravo po osnovu svakog od nacionalnih zakonodavstava odrediće se tada zasebno od strane svakog zainteresovanog nosioca osiguranja, nezavisno od perioda osiguranja, odnosno od perioda priznatih ekvivalentima, koji su navršeni u drugoj zemlji.

Paragraf 2

Osiguranik može, u času sticanja novog prava na penziju po jednom od zakonodavstava koja se na njega imaju primeniti, ponovo optirati između pogodnosti iz člana 14 i one iz ovog člana, ako mu je od koristi da to učini, bilo zbog izmena u jednom od nacionalnih zakonodavstava, bilo zbog prenosa svog prebivališta iz jedne zemlje u drugu, bilo u slučaju predviđenom u članu 15.

Glava IV

ZAJEDNIČKE ODREDBE O OSIGURANJU ZA SLUČAJ IZNEMOGLOSTI I STAROSTI

Član 18

Ako zakonodavstvo jedne od zemalja ugovornica podvrgava određivanje izvesnih koristi uslovima prebivališta, ovi se ne mogu primeniti na jugoslovenske ili francuske državljane dok prebivaju u jednoj od dveju zemalja ugovornica.

Ipak, pomoći za decu predviđene posebnim francuskim zakonodavstvom za rudarske radnike isplaćuju se samo pod uslovima utvrđenim u tom zakonodavstvu.

Član 19

Za primenu paragrafa 3 člana 14 uzimaju se u obzir samo periodi osiguranja priznati sa stanovišta onog osiguranja u kome su navršeni i koji su trajali najmanje godinu dana, bilo u Jugoslaviji bilo u Francuskoj.

Član 20

Ako po zakonodavstvu jedne od zemalja ugovornica pri regulisanju davanja treba uzeti u obzir prosečnu zaradu za ukupno vreme osiguranja ili za jedan deo tog vremena, prosečna zarada koja se uzima u obzir za računanje davanja koja padaju na teret te zemlje ima se odrediti prema zaradama ustanovljenim u periodu osiguranja navršenog u toj zemlji.

Glava V

ZAJEDNIČKE ODREDBE ZA RAZNE RIZIKE

Član 21

Za sticanje prava odnosno određivanje davanja u Jugoslaviji periodi osiguranja navršeni u Francuskoj smatraju se kao periodi na najtežim, teškim ili običnim radovima u smislu jugoslovenskog zakonodavstva na osnovu dokaza podnetih od strane zainteresovanih radnika o prirodi poslova obavljenih u Francuskoj za vreme pomenutih perioda osiguranja.

Glava VI

POSMRTNE POMOĆI PENZIONERA

Član 22

Davanja za slučaj smrti penzionera padaju na teret onog nosioca osiguranja kod koga je osiguranik bio poslednji put začlanjen, ukoliko on, uzimajući u obzir periode osiguranja navršene u obe zemlje, ispunjava uslove koji se traže za dobijanje tih davanja sa stanovišta zakonodavstva koje važi za tog nosioca.

Glava VII

DAVANJA ZA PORODICU

Član 23

Ako domaće zakonodavstvo podvrgava sticanje prava na davanja za porodicu navršenjem perioda rada, profesionalne delatnosti ili sa njom izjednačenih delatnosti, uzimaće se u obzir periodi navršeni kako u jednoj tako i u drugoj zemlji.

Glava VIII

NESREĆE NA POSLU I PROFESIONALNE BOLESTI

Član 24

Paragraf 1

Ne mogu se isticati protiv državljana jedne od zemalja ugovornica odredbe sadržane u zakonodavstvu druge zemlje ugovornice, koje se odnose na nesreće u poslu i profesionalne bolesti, a koje ograničavaju ili ukidaju prava stranaca zbog mesta njihovog prebivanja.

Paragraf 2

Povećanja i dopunske pomoći dodeljene kao dodatak renta zbog nesreće u poslu, u smislu zakonodavstava koja se primenjuju u svakoj od zemalja ugovornica, primenjuju se i na lica navedena u gornjem paragrafu 1, koja prenesu svoje prebivalište iz jedne od zemalja u drugu.

Član 25

Svaka nesreća na poslu koja se dogodi jugoslovenskom radniku u Francuskoj ili francuskom radniku u Jugoslaviji, a koja je prouzrokovala ili može da prouzrokuje bilo smrt, bilo trajnu nesposobnost, potpunu ili delimičnu, mora biti bez odlaganja prijavljena od strane nadležnog organa odnosno poslodavca mesno nadležnom konzularnom pretstavništvu one zemlje čiji je unesrećenik državljanin.

Član 26

Ako jedan radnik koji je dobio oštetu za nesrećni slučaj na poslu ili za profesionalnu bolest u jednoj od zemalja ugovornica, prilikom nesrećnog slučaja ili profesionalnog obolenja zatraži pravo na oštetu prema zakonodavstvu novog mesta uposlenja u drugoj zemlji, obavezan je saopštiti nadležnom nosiocu osiguranja te poslednje zemlje raniju nesreću u poslu odnosno profesionalnu bolest, kao i iznos renta primljenih povodom te nesreće odnosno te bolesti.

Deo III

OPŠTE I RAZNE ODREDBE

Glava I

MEĐUSOBNA ADMINISTRATIVNA POMOĆ

Član 27

Paragraf 1

Vlasti kao i ustanove socijalnog osiguranja dveju zemalja ugovornica pomagaće se međusobno u istoj meri kao da se radi o primeni njihovih vlastitih osiguranja.

Naknadni sporazum odrediće vlasti i organe socijalnog osiguranja svake od dveju zemalja ugovornica koji će biti ovlašćeni da u tom pogledu neposredno međusobno opšte, kao i da centralizuju zahteve interesenata i isplatu davanja.

Paragraf 2

Ovi organi i ustanove moćiće u istom cilju subsidijarno pribeći intervenciji diplomatskih i konzularnih organa druge zemlje.

Paragraf 3

Diplomatski i konzularni organi jedne od dveju zemalja mogu neposredno intervenisati kod upravnih vlasti i kod domaćih ustanova socijalnog osiguranja druge zemlje, u pogledu prikupljanja svih obaveštenja potrebnih za odbranu interesa njihovih državljana.

Član 28

Paragraf 1

Korišćenje oslobođenja od svih vrsta dažbina predviđenih zakonodavstvom jedne od zemalja ugovornica za pretstavke koje se upućuju državnim organima ili ustanovama socijalnog staranja te zemlje, proširuje se i na odgovarajuće pretstavke koje se upućuju radi primene ove konvencije državnim organima ili ustanovama socijalnog staranja druge zemlje.

Paragraf 2

Sva akta, dokumenta i bilo koje pretstavke koje se upućuju radi izvršenja odredaba ove konvencije oslobođeni su zvanične overe od strane diplomatskih i konzularnih organa.

Član 29

Saopštenja koja se upućuju radi primene ove konvencije od strane korisnika te konvencije ustanovama osiguranja, vlastima i sudovima jedne od zemalja ugovornica, nadležnim u predmetu socijalnog osiguranja, treba da su sastavljena na jednom od službenih jezika jedne ili druge zemlje.

Član 30

Zahtevi i žalbe koji bi morali biti podneti u određenom roku državnom organu ili ustanovi socijalnog osiguranja jedne od zemalja ugovornica, nadležnim za primanje tih zahteva i žalbi u predmetu socijalnog osiguranja, pomoći za porodicu i socijalnog staranja, smatraće se kao blagovremeno podneseni, ako su u istom roku dostavljeni odgovarajućem organu ili ustanovi u drugoj zemlji. U tom slučaju, taj poslednji organ, odnosno ustanova dužan je da zahteve i žalbe odmah dostavi nadležnoj ustanovi.

Član 31

Paragraf 1

Vrhovni upravni organi država ugovornica propisaće neposredno bliže mere za sprovođenje ove konvencije i dopunskih sporazuma koji se u njoj predviđaju, ukoliko te mere zahtevaju njihovu međusobnu saglasnost.

Isti državni organi saopštavaće jedan drugome blagovremeno izmene koje nastupe u zakonodavnim i drugim normativnim aktima njihove zemlje u pogledu uređenja nabrojanih u članu 2.

Paragraf 2

Nadležni državni organi odnosno službe svake od zemalja ugovornica saopštavaće jedni drugima i ostale odredbe donete radi izvršenja ove konvencije na području svoje zemlje.

Član 32

Kao vrhovni upravni organi u smislu ove konvencije smatraće se u svakoj od država ugovornica ministri koji, svaki u svojoj zemlji, imaju u svojoj nadležnosti uređenja nabrojana u članu 2.

Glava II

RAZNE ODREDBE

Član 33

Ustanove koje su obavezne na isplatu socijalnih davanja u smislu ove konvencije izvršavaće valjano obaveze isplatom u novcu svoje zemlje, saglasno odredbama sporazuma o plaćanju između Jugoslavije i Francuske koji je na snazi u času izvršenja transfera.

U slučaju kad bi u jednoj ili u drugoj od zemalja ugovornica bile donete odredbe o ograničenju deviznog prometa, biće odmah preduzete mere u saglasnosti obeju Vlada, u cilju da se, saglasno odredbama ove konvencije, obezbedi transfer dužnih iznosa s jedne i s druge strane.

Član 34

Ovim se ne ukidaju pravila predviđena u zakonodavstvima navedenim u članu 2 u pogledu uslova za učešće osiguranika u izborima koji se vrše u ustanovama socijalnog osiguranja.

Član 35

Formalnosti koje bi zakonski ili drugi propisi jedne od zemalja ugovornica mogli predvideti za isplatu davanja, odobrenih od strane njenih ustanova socijalnog osiguranja, kad se isplata ima vršiti van vlastite teritorije, primeniće se jednako, pod istim uslovima kao za sopstvene državljane, i za lica koja su korisnici tih davanja po osnovu ove konvencije.

Član 36

Odredbe koje su nužne za primenu ove konvencije u pogledu raznih grana socijalnog osiguranja obuhvaćenih u uređenjima nabrojanim u članu 2, biće predmet jednog ili više dopunskih sporazuma između Vlada ili između vrhovnih upravnih organa država ugovornica. Ovi sporazumi moćiće da obuhvate, bilo čitavu teritoriju zemalja ugovornica, bilo samo jedan deo.

Član 37

Sve poteškoće u vezi sa primenom ove konvencije rešavaće sporazumno vrhovni upravni organi Država ugovornica.

Član 38

Paragraf 1

Ova konvencija biće ratifikovana, a ratifikacioni instrumenti biće izmenjeni u Beogradu što je moguće pre.

Paragraf 2

Ona će stupiti na snagu prvim danom onog meseca koji će slediti razmeni ratifikacionih instrumenata.

Paragraf 3

Dan stupanja na snagu dopunskih sporazuma pomenutih u članu 36 biće predviđen u odnosnim sporazumima.

Paragraf 4

Davanja po kojima je isplata bila obustavljena, primenom odredaba koje su na snazi u jednoj od zemalja ugovornica, usled prebivališta ovlašćenika u inostranstvu, isplaćivaće se počev od prvog dana onog meseca koji sledi stupanju na snagu ove konvencije. Davanja koja nisu mogla biti dodeljena interesentima zbog istog razloga, biće regulisana i isplaćivana računajući od istog dana.

Ovaj paragraf biće primenjen samo u slučaju ako zahtevi budu podneti u roku od godine dana računajući od dana stupanja na snagu ove konvencije.

Paragraf 5

Prava jugoslovenskih ili francuskih državljana kojima su, pre stupanja na snagu ove opšte konvencije, regulisane penzije ili rente iz osiguranja za slučaj starosti, moćiće se revidirati na zahtev interesenata.

Revizija će imati za posledicu, da će se korisnicima, počev od prvog dana onog meseca koji će slediti stupanju na snagu ove konvencije, priznati ista prava kakva bi imali da je ova konvencija bila na snazi u času regulisanja prava.

Paragraf 6

Dopunski sporazumi pomenuti u članu 36 utvrdiće uslove i modalitete pod kojima će biti revidirana prava koja su bila ranije regulisana, kao i ona koja su bila uspostavljena ili regulisana primenom prethodnog paragrafa, da bi se regulisanje tih prava saglasilo odredbama ove konvencije odnosno pomenutih sporazuma. Ako su ranije regulisana prava bila okončana jednokratnom isplatom, nema mesta reviziji.

Član 39

Paragraf 1

Ova konvencija zaključena je na vreme od godinu dana. Ona će se obnavljati prećutno iz godine u godinu, ako ne dođe do otkaza, koji mora biti saopšten tri meseca pre isteka roka.

Paragraf 2

U slučaju otkaza, odredbe ove konvencije i dopunskih sporazuma, pomenutih u članu 36, i dalje će se primenjivati na već stečena prava, bez obzira na odredbe o ograničenjima koje bi zainteresovane strane mogle predvideti za slučaj boravka osiguranika u inostranstvu.

Paragraf 3

U pogledu prava čije je sticanje u toku s obzirom na periode osiguranja navršene pre dana prestanka važnosti ove konvencije, odredbe ove konvencije moćiće se primenjivati pod uslovima koji treba da budu predviđeni dopunskim sporazumima.

Član 40

Od dana stupanja na snagu ove konvencije prestaje da važi član 12 Ugovora o radu i pomoćima između Jugoslavije i Francuske od 29. jula 1932.

U potvrdu čega, odnosni opunomoćenici potpisali su ovu konvenciju i stavili na nju svoje pečate.

Sačinjeno u dva primerka u Parizu, 5. januara 1950.

P. SEGELLE, s. r.

Marko RISTIĆ, s. r.

Philippe PERIER, s. r.

Slavko MAĐER, s. r.

SPECIJALNI PROTOKOL
o pomoći starim radnicima koja je predviđena francuskim zakonodavstvom

Visoke Strane Ugovornice, uzimajući u obzir da su francuski državljani, nastanjeni u Jugoslaviji, potpuno izjednačeni sa jugoslovenskim u pogledu uživanja stalne pomoći umesto penzije, koja se dodeljuje starim i iznemoglim radnicima koji nisu navršili potrebni staž za sticanje penzije, utanačile su sledeće:

– pomoć starim radnicima dodeliće se, pod uslovima predviđenim za francuske radnike po zakonodavstvu o starim radnicima, svima starim jugoslovenskim radnicima bez dovoljnih sredstava, koji budu imali najmanje petnaest godina neprekidnog boravka u Francuskoj u vreme podnošenja zahteva.

Pomoć starim radnicima, dodeljena pod napred određenim uslovima, prestaće se isplaćivati korisnicima jugoslovenskog državljanstva koji budu napustili francusku teritoriju.

Rađeno u dva primerka u Parizu, 5. januara 1950. g.

P. SEGELLE, s. r.

Marko RISTIĆ, s. r.

Philippe PERIER, s. r.

Slavko MAĐER, s. r.

Ovaj ukaz stupa na snagu danom objavljivanja u „Službenom vesniku Prezidijuma Narodne skupštine FNRJ“.

*****************************

Odobrenje Administrativnih sporazuma i razmenjenih pisama koja se odnose na primenu odredaba Opšte Konvencije o socijalnom osiguranju između Federativne Narodne Republike Jugoslavije i Francuske

Sl. list FNRJ – Međunarodni ugovori i drugi sporazumi br. 2/57

Na osnovu člana 79 stav 1 tačka 5 Ustavnog zakona, člana 23 stav 1 tačka e) Uredbe o organizaciji i poslovanju Saveznog izvršnog veća i tačke I pod 1) Odluke o ovlašćenju Koordinacionog odbora za donošenje rešenja u poslovima iz nadležnosti Saveznog izvršnog veća, Koordinacioni odbor Saveznog izvršnog veća odobrio je svojim rešenjem R. s. br. 33 od 7. februara 1956. godine, Administrativne sporazume 1, 2 i 3 i razmenjena pisma koja se odnose na primenu odredaba Opšte konvencije o socijalnom osiguranju između Federativne Narodne Republike Jugoslavije i Francuske od 5. januara 1950, potpisanih 9. decembra 1952. godine u Parizu, a koji u originalu na francuskom i u prevodu na srpskohrvatskom jeziku glase:

 

ADMINISTRATIVNI SPORAZUM BR. 1 
KOJI SE ODNOSI NA PRIMENU ODREDABA OPŠTE KONVENCIJE O SOCIJALNOM OSIGURANJU, ZAKLJUČENE IZMEĐU FEDERATIVNE NARODNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE I FRANCUSKE 5. JANUARA 1950. GODINE U POGLEDU ISPLATE DAVANJA

Primenom člana 31 Opšte konvencije o socijalnom osiguranju, koja je zaključena na dan 5. januara 1950. godine između Federativne Narodne Republike Jugoslavije i Francuske, jugoslovenski i francuski organi državne uprave, koje pretstavljaju:

sa jugoslovenske strane:

dr Sergije Makiedo, opunomoćeni ministar, savetnik Ambasade Federativne Narodne Republike Jugoslavije u Parizu;

Žarko Cvejić, šef otseka u Savetu za narodno zdravlje i socijalnu politiku Vlade FNRJ;

sa francuske strane:

Jean Serres, opunomoćeni ministar, načelnik Ministarstva spoljnih poslova;

Jacques Doublet, savetnik u Državnom savetu, generalni direktor socijalnog obezbeđenja u Ministarstvu rada i socijalnog obezbeđenja;

René Larchêveque, direktor u Ministarstvu poljoprivrede;

utvrdili su zajedničkim sporazumom sledeće odredbe koje se odnose na primenjivanje odredaba Opšte konvencije o socijalnom osiguranju zaključene između Federativne Narodne Republike Jugoslavije i Francuske u pogledu isplate davanja.

Deo I

NAČIN REGULISANJA I ISPLATE DAVANJA

Glava 1

ISPLATA U JUGOSLAVIJI DAVANJA KOJA PRIPADAJU NA OSNOVU IZVRŠENJA ODREDABA FRANCUSKOG ZAKONODAVSTVA

Odeljak I

Prelazne odredbe koje se odnose na lica nastanjena u Jugoslaviji, kojima, usled nepostojanja konvencije o socijalnom osiguranju između Francuske i ove zemlje nisu uopšte ili delimično isplaćivana davanja na koja im konvencija daje pravo

1) Lica koja mogu uživati starosnu penziju na osnovu socijalnog osiguranja osim na osnovu posebnog socijalnog osiguranja koje važi za rudare.

Član 1

Jugoslovenski državljani koji mogu uživati starosnu penziju ili rentu na osnovu opšteg socijalnog osiguranja podnose zahtev Saveznom organu u čiju nadležnost spada socijalno osiguranje u Beogradu, koji dostavlja Nacionalnoj kasi socijalnog osiguranja u Parizu (Caisse Nationale de Sécurité Sociale, IA Avenue de Lowendal – Paris/VIIeme) predmet sa sledećim podacima ili ispravama:

ime i prezime, a za udate žene ili udove devojačko prezime;

adresa u Jugoslaviji;

datum i mesto rođenja;

uverenje o državljanstvu;

broj pod kojim se vodi u socijalnom osiguranju;

poslednja adresa u Francuskoj;

ime i adresa poslednjeg poslodavca u Francuskoj;

ime i adresa ustanove koja vrši isplatu davanja odnosno koja je vršila isplatu pre obustave;

podaci o penziji ili renti (vrsta, iznos, dan od kada teče penzija, broj, datum poslednje izvršene isplate);

u slučaju zahteva za regulisanje udovičke penzije: svi podaci o muževljevoj renti ili penziji (vrsta, broj ustanove koja duguje);

oznaka poslednjeg mesta uposlenja;

izvod iz matične knjige rođenih za udovu;

izvod iz matične knjige venčanih;

izvod iz matične knjige umrlih za muža.

2) Lica koja mogu uživati starosnu ili invalidsku penziju na osnovu rudarskog socijalnog osiguranja.

Član 2

Jugoslovenski državljani kojima je već regulisana invalidska penzija ili starosna penzija na osnovu posebnog socijalnog osiguranja koje važi za rudare, podnose zahtev saveznom organu u čiju nadležnost spada socijalno osiguranje u Beogradu koji dostavlja Nacionalnoj autonomnoj kasi rudarskog socijalnog osiguranja u Parizu (Caisse Autonome Nationale de la Sécurité Sociale dans les Mines, 77, Avenue de Ségur – Paris/XVeme) predmet sa istim podacima nabrojanim u članu 1.

Osim toga, za starosne penzije priložiće uverenje da nisu uposleni u rudnicima, a za invalidske penzije lekarsko uverenje i potvrdu da ne vrše rad u svojoj struci bilo u rudniku bilo izvan rudnika.

Jugoslovenski državljani po čijem zahtevu starosna odnosno invalidska penzija nije bila određena podnose napred navedenom Saveznom organu zahtev na odgovarajućem obrascu, koji je izrađen prema obrascu izdatom od strane Autonomne kase, prilažući sve isprave pobrojane na tom obrascu kojima se dokazuju lični podaci i o uposlenju koja su vršili u rudnicima u Francuskoj i Jugoslaviji.

3) Lica koja mogu koristiti povećanja rente za slučaj nesreće na poslu.

a) Povećanja koja su već regulisana

Član 3

Savezni organ u čiju nadležnost spada socijalno osiguranje u Beogradu dostavlja Kasi za depozite i pričuve (Služba fondova za povećanje) – Pariz (Caisse des Depots et Cosignations-Service des Fonds de Dajoration, 56 rue de Lille – Paris/VIIeme) poimeničnu listu (sa imenom, prezimenom, datumom rođenja i brojem pod kojim se zahtev vodi kod Saveznog organa) svih Jugoslovena koji su nastanjeni u Jugoslaviji a imaju pravo na povećanje francuskih renti za slučaj nesreće na poslu.

Ovoj listi treba priložiti sledeće isprave:

individualne potvrde o repatrijaciji, izdate prema obrascu koji je izradila Kasa za depozite i pričuve sa oznakom datuma odlaska iz Francuske i ulaska u Jugoslaviju;

knjižice sa kuponima, koje Fondovi za povećanje izdaju za korisnike na osnovu zakona od 5. aprila 1942, 16. marta 1943. i 16. oktobra 1946. godine.

U zamenu za ove knjižice Kasa za depozite i pričuve izdaće zainteresovanim licima uverenje o njihovim pravima.

U slučaju da ne bude moguće podneti knjižicu sa kuponima, Savezni organ će označiti po mogućnosti:

broj pod kojim je knjižica bila zavedena, ili ako je potrebno, broj predmeta koji se nalazi na prvoj strani ove knjižice;

naziv poslednje ustanove koja je regulisala povećanje rente u Francuskoj, kao i približan datum poslednje isplate.

U slučaju nedostataka prednjih podataka Savezni organ pružiće sve podatke koji bi omogućili da se ustanovi predmet zasnovan kod Fondova za povećanje.

b) Povećanja koja treba regulisati

Član 4

Regulisanje povećanja izvršiće Kasa za depozite i pričuve na osnovu zahteva podnetih na štampanim obrascima, koje su u tu svrhu predvideli Fondovi za povećanje. Ovi obrasci moraju se podneti tačno i potpuno popunjeni.

Savezni organ će:

prikupiti sve zahteve za povećanje koje podnose jugoslovenski rentnici;

proveriti i overiti na onom delu obrasca koji je za njega rezervisan, navode podnosioca zahteva;

proveriti da li su uz obrasce priložene potrebne isprave a naročito potvrda o repatrijaciji;

starati se da uživalac rente na obrascu pored ostalog tačno označi ustanovu, koja mu duguje njegovu glavnu rentu;

dostaviti tako popunjene obrasce jugoslovenskim konzularnim vlastima u Francuskoj, koje su na osnovu člana 27 Opšte konvencije dužne da ih dostave Kasi za depozite i pričuve, pošto ih prethodno budu popunile i ustanove koje su obavezne na isplatu rente.

Odeljak II

Odredbe koje se odnose na plaćanja iz Francuske u Jugoslaviju

Član 5

Isplata u Jugoslaviju renta, povećanja i penzija koje se imaju plaćati na osnovu francuskog zakonodavstva o obeštećenju za slučaj nesreće na poslu kao i o osiguranju za iznemoglost i starost, vrši se korisnicima nastanjenim na jugoslovenskoj teritoriji posredstvom Saveznog organa u čiju nadležnost spada socijalno osiguranje u Beogradu, a u Francuskoj pod kontrolom odnosno staranjem Nacionalne kase za socijalno osiguranje, Nacionalne autonomne kase rudarskog socijalnog osiguranja ili Kase za depozite i pričuve.

I Isplate koje se vrše pod kontrolom Nacionalne kase za socijalno osiguranje

Član 6

Pod kontrolom Nacionalne kase za socijalno osiguranje vrši se isplata sledećih davanja:

penzije za starost i iznemoglost: izuzev penzije iz posebnog rudarskog osiguranja i starosnih penzija, koje isplaćuje Kasa za depozite i pričuve;

rente za slučaj nesreće na poslu, izuzev renta koje isplaćuje Kasa za depozite i pričuve.

Član 7

Francuske ustanove koje duguju penzije i rente podneće Nacionalnoj kasi za socijalno osiguranje u Parizu koja će dostaviti Saveznom organu u čiju nadležnost spada socijalno osiguranje u Beogradu listu svojih penzionera ili rentnika nastanjenih u Jugoslaviji, označujući za svakog od njih:

1) vrstu penzije ili rente;

2) datum dospelosti penzije ili rente;

3) iznos obroka koji se ima isplatiti kod svake dospelosti.

Član 8

Ustanove koje duguju penzije i rente obavezne su:

da dostave Nacionalnoj kasi imena penzionera koji su napustili ili će napustiti francusku teritoriju da bi se nastanili u Jugoslaviji, a Kasa će ako bude za njih saznala o tom obavestiti Savezni organ;

da izveste o svakoj obustavi penzija ili renta, kao i o svakoj promeni njihovih iznosa – najmanje 15 dana unapred – Nacionalnu kasu koja će o tome obavestiti Savezni organ;

da uplate sume potrebne za isplatu obroka 15 dana pre dana dospelosti za račun Narodne banke Federativne Narodne Republike Jugoslavije kod Francuske banke u Parizu, s tim da uplata kod ove banke oslobađa dužnika obaveze;

da dostavi istog dana Nacionalnoj kasi za socijalno osiguranje u dva primerka radi dostavljanja Saveznom organu poimenični spisak plaćanja, koje treba izvršiti, sa oznakom adresa, visine iznosa obroka, perioda na koji se ova uplata odnosi;

da svu prepisku i isprave za Savezni organ dostavljaju isključivo preko Nacionalne kase za socijalno osiguranje.

Član 9

Isplate davanja korisnicima na osnovu potvrde o njihovim pravima vrši Savezni organ u čiju nadležnost spada socijalno osiguranje u Beogradu.

Ove isplate vršiće se tromesečno posle dospelosti na isti način kao i isplate jugoslovenskih penzija.

Suma koja pripada svakom korisniku pretvoriće se u dinare.

Ukoliko nastane jedan od četiri sledeća slučaja, i to:

1) smrt ovlašćenika,

2) stupanje u novi brak preživelog bračnog druga lica koje je umrlo usled nesreće na poslu,

3) smrt pre navršenih 16 godina jednog od korisnika kolektivne dečje rente priznate za određeno vreme,

4) smrt bračnog druga koga je izdržavao uživalac starosne penzije iz socijalnog osiguranja.

Savezni organ neće vršiti nikakvu isplatu dospelih obroka od dana kada je slučaj nastao. On će na spisku naznačiti razlog zašto isplate nisu izvršene, a posebno, u slučaju smrti, označiće i dan smrti.

Nacionalna kasa izvršiće obračun srazmernog dela eventualno dugovanog iznosa i saopštiće Saveznom organu neto iznos koji se ima isplatiti, pošto ovaj dostavi niže navedene isprave sa priloženim njihovim prevodom na francuskom jeziku;

za prvi slučaj (ovlašćenikova smrt): izvod iz matične knjige umrlih i po potrebi službene isprave u kojima su označeni naslednici koji bi mogli polagati pravo na srazmerni deo neisplaćenog davanja;

za drugi slučaj (stupanje u novi brak): izvod iz matične knjige venčanih, kojim se dokazuje novi brak;

za treći slučaj (smrt deteta): izvod iz matične knjige umrlih;

za četvrti slučaj (smrt bračnog druga): izvod iz matične knjige umrlih.

Član 10

U slučaju kada korisnik napusti Jugoslaviju, Savezni organ obustaviće isplatu neisplaćenih obroka do dana odlaska i o tome će obavestiti Nacionalnu kasu socijalnog osiguranja.

Član 11

Radi pravdanja izvršenih isplata Savezni organ dostaviće posle svake dospelosti Nacionalnoj kasi za socijalno osiguranje spisak iznosa isplaćenih za račun ustanova koje su obavezne na isplatu i eventualno spisak neisplaćenih iznosa označujući, po mogućnosti, razlog zašto isplate nisu izvršene.

Ovi spiskovi, koji treba da budu sastavljeni po onom redu i sa stavkama odgovarajućih spiskova dostavljenih od strane francuskih ustanova, treba da sadrže:

karakteristike penzija;

ime i prezime korisnika;

isplaćene sume izražene u francima sa naznakom protivvrednosti u dinarima;

datum isplate i tromesečje na koje se odnosi;

korisnikovu adresu.

U slučaju kada se obračun vrši u korist nekog drugog lica a ne samog ovlaštenika potrebno je još označiti:

ime i prezime primaoca;

njegovo svojstvo (zakoniti zastupnik ovlaštenika, opunomoćenik ili njegov zakoniti zastupnik).

Pretstavnik Saveznog organa potvrdiće svojim potpisom da celokupan iznos isplata unetih u spisak zaključen u ciframa (francima) i slovima, odgovara isplatama koje je izvršio Savezni organ.

Savezni organ odgovoran je za pravilnost označenih isplata.

II Isplate koje se vrše staranjem Nacionalne autonomne kase rudarskog socijalnog osiguranja

Član 12

Isplata davanja u Jugoslaviji na teret Nacionalne autonomne kase za rudarsko socijalno osiguranje (Caisse Nationale de la Sécurité Sociale dans les Mines) vrši se preko Saveznog organa u čiju nadležnost spada socijalno osiguranje u Beogradu.

Nacionalna autonomna kasa za rudarsko socijalno osiguranje dostaviće tom organu:

a) penzione isprave, koje treba uručiti korisnicima, i koje se sastoje od omota u obliku koverte na kome se nalaze sva uputstva o priznatom davanju i u kome omotu se nalaze naročito izvod iz rešenja o penziji u obliku perforiranog kartona i na kome su označene sve karakteristike priznate penzije;

b) „evidentične“ kartone radi ustanovljenja kod Saveznog organa kartoteke uživalaca penzije priznate od strane Nacionalne autonomne kase za rudarsko socijalno osiguranje;

c) isplatne spiskove u tri primerka od kojih jedan ostaje kod Saveznog organa:

Ovi spiskovi sadrže:

kategoriju i broj priznate penzije;

prezime i ime korisnika;

sume za isplatu izražene u francuskim francima.

Spiskovi sastavljeni radi isplate tromesečnih obroka sadrže datum dospelosti i dostavljaju se Saveznom organu pre tog datuma.

Odvojeno od tromesečnih spiskova sastavljaju se spiskovi potrebni za isplatu obroka koji se duguju prilikom donošenja rešenja o penziji; ovim spiskovima označen je za svakog uživaoca penzije ostatak koji treba isplatiti. Oni se dostavljaju mesečno Saveznom organu.

Sume naznačene na isplatnim spiskovima sabire Nacionalna kasa za rudarsko socijalno osiguranje.

Član 13

Nacionalna autonomna kasa za rudarsko socijalno osiguranje uplaćuje 15 dana pre dospelosti za račun Narodne banke Federativne Narodne Republike Jugoslavije kod Francuske banke u Parizu sume potrebne za isplatu dospelih obroka.

Uplata izvršena kod te banke oslobađa Kasu obaveza.

Obaveštenje o ovoj uplati dostavlja se istovremeno Saveznom organu.

Narodna banka Federativne Narodne Republike Jugoslavije stavlja na raspoloženje Saveznom organu dinarsku protivvrednost izvršene uplate.

Član 14

Savezni organ isplaćuje penzije i rente korisnicima za račun Nacionalne autonomne kase za rudarsko socijalno osiguranje.

Isplate se vrše tromesečno po isteku roka dospelosti 1. marta, 1. juna, 1. septembra i 1. decembra svake godine na način predviđen za isplatu penzija u Jugoslaviji.

Suma koja pripada svakom korisniku pretvara se u dinare prema obračunskom kursu dospelog iznosa koji je stavljen na raspoloženje Saveznom organu.

Savezni organ isplatiće zainteresovanom licu sumu naznačenu na isplatnim spiskovima bilo da se radi o zaostalim obrocima ili o tromesečnim obrocima uz obračun akontacija koje je eventualno priznao; međutim, nikakva isplata neće se vršiti zainteresovanom licu sve dok Savezni organ ne primi izjavu na obrascu predviđenom u članu 15.

Savezni organ označuje u pogledu neisplaćenih iznosa, u isplatnom spisku, u rubrici „Primedbe“ razlog zbog koga isplata nije izvršena. Neisplaćeni iznosi iskazuju se u rubrici „neisplaćeno“ i svi iznosi treba da budu sabrani od strane Saveznog organa.

Neisplaćeni iznos oduzet od ukupnog iznosa isplatnog spiska koga je sastavila Nacionalna autonomna kasa za rudarsko socijalno osiguranje iskazuje neto iznos koji je Savezni organ isplatio na račun Nacionalne autonomne kase za rudarsko socijalno osiguranje.

Da ovaj iznos izražen slovima, odgovara isplatama koje je izvršio Savezni organ potvrdiće njegov pretstavnik koji potpisuje isplatni spisak.

Savezni organ odgovoran je za pravilnost izvršenih isplata, kao i da je ovlašćenik bio u životu na dan dospelosti.

Dva primerka kompletiranih i potvrđenih isplatnih spiskova vratiće se Nacionalnoj kasi za rudarsko socijalno osiguranje.

Savezni organ zadržaće za sebe jedan primerak isplatnog spiska.

U slučaju kada je isplata izvršena drugom licu a ne korisniku, Savezni organ označiće u rubrici „primedbe“ isplatnog spiska, pored prezimena i imena primaoca i njegovo svojstvo (zakonski pretstavnik, opunomoćenik itd.).

U slučaju povećanja iznosa davanja isplatni spiskovi sastaviće se u što je moguće kraćem roku prema novom iznosu. Obaveštenje o novom iznosu dostaviće se Saveznom organu radi stavljanja u penzionu ispravu koja se nalazi kod ovlaštenika.

U slučaju revizije penzija zbog drugog razloga a ne zbog opšteg povećanja penzija, penziona isprava vratiće se na zahtev Nacionalnoj autonomnoj kasi za rudarsko socijalno osiguranje koja izdaje novu penzionu ispravu.

Član 15

Obrasci predviđeni u članu 14, koji su stavljeni na raspoloženje uživaocima penzija i koji treba da budu popunjeni svakog tromesečja, sadrže:

a) za uživaoce starosnih penzija izjavu da nisu bili uposleni u rudnicima u toku tromesečja pre dospelosti;

b) za uživaoce povećanja radi izdržavanja bračnog druga potvrdu u kojoj je tačno naznačeno da uživalac penzije izdržava još uvek bračnog druga;

c) za uživaoce invalidskih penzija izjavu da nisu uposleni ni u rudnicima ni u drugim delatnostima;

d) za udovu uživaoca penzije izjavu zainteresovane da se nije preudala od smrti muža od koga ona izvodi pravo na penziju;

e) za uživaoce siročadske penzije izjavu potpisanu od strane staraoca pred vlastima da se dete nalazi u životu.

Ako ove izjave i potvrde nisu dostavljene isplata se odlaže i Savezni organ će o tome obavestiti u što je moguće kraćem vremenu Nacionalnu kasu za rudarsko socijalno osiguranje.

Član 16

U slučaju kada uživalac starosne penzije ponovo stupi na neki rudarski posao ili kada uživalac invalidske penzije stupi na bilo kakav posao, isplata penzija će se obustaviti i Savezni organ dostaviće Nacionalnoj autonomnoj kasi za rudarsko socijalno osiguranje penzionu ispravu ovlaštenika uz prilog poslodavčeve potvrde u kojoj će biti tačno označeni datum ponovnog stupanja na posao, a u pogledu uživalaca invalidske penzije i iznos primljene zarade kao i zarada koja se priznaje u istom kraju radnicima iste kategorije i zanimanja kome je pripadalo zainteresovano lice pre nego što je postalo nesposobno za rad.

U slučaju promene staraoca siročeta korisnika penzije na teret Nacionalne Autonomne kase za rudarsko socijalno osiguranje, Savezni organ neće izvršiti isplatu i o tome će izvestiti pomenutu Kasu kako bi ova mogla da preduzme potrebne mere za nastavljanje isplate novom staraocu.

Ako korisnik napusti Jugoslaviju, Savezni organ neće izvršiti isplatu obroka zaostalih do dana odlaska i o tome će obavestiti Nacionalnu autonomnu kasu za rudarsko socijalno osiguranje.

Ukoliko nastupi jedan od sledeća četiri slučaja:

ovlašćenikova smrt;

stupanje u novi brak udove koja uživa penziju na osnovu uposlenja svog umrlog muža;

smrti siročeta pre 16 godina;

smrti bračnog druga na izdržavanju;

Savezni organ neće vršiti isplatu obroka zaostalih do dana kada je slučaj nastao; on će na isplatnom spisku označiti razlog zašto isplata nije izvršena.

Nacionalna autonomna kasa za rudarsko socijalno osiguranje pristupiće određivanju srazmernog iznosa koji se eventualno duguje, a zatim saopštava Saveznom organu neto iznos koji treba isplatiti, čim ovaj bude dostavio niže navedene isprave uz prilog njihovog prevoda na francuski jezik.

Za prvi slučaj (ovlaštenikova smrt): izvod iz matične knjige umrlih a, po potrebi, zvaničnu ispravu u kojoj će biti naznačeni naslednici koji mogu polagati pravo na neisplaćene obroke.

Za drugi slučaj (ponovo stupanje u brak): izvod iz matične knjige venčanih kojim se dokazuje novi brak.

Za treći slučaj (smrt deteta): izvod iz knjige umrlih za dete.

Za četvrti slučaj (smrt bračnog druga na izdržavanju): izvod iz matične knjige umrlih.

Član 17

Razlika između iznosa koje je u francuskim francima uplatila Nacionalna autonomna kasa za rudarsko socijalno osiguranje i iznosa u francuskim francima čiju isplatu je pravdao Savezni organ dodaće se iznosima koje treba docnije da uplati po istom osnovu Nacionalna autonomna kasa za rudarsko socijalno osiguranje.

Da bi omogućio kontrolu Nacionalnoj autonomnoj kasi za rudarsko socijalno osiguranje Savezni organi priložiće spiskovima izvršenih isplata obrasce i isprave predviđene napred navedenim čl. 15 i 16.

III Isplate koje se vrše preko Kase za depozite i pričuve

Član 18

Preko Kase za depozite i pričuve vrše se isplate renta za slučaj nesreće na poslu i starosnih penzija iz socijalnog osiguranja ustanovljenih kod Nacionalne kase za životna osiguranja Caisse Nationale de d’Assurances sur la Vie (bivša Nacionalna kasa za starosne penzije – Caisse Nationale de Retraites pour la Vieillese) – kao i povećanje rente za slučaj nesreća na poslu.

a) Rente za slučaj nesreće na poslu i starosne penzije iz socijalnog osiguranja

Član 19

Kada se radi o rentama za slučaj nesreće na poslu i starosnim penzijama iz socijalnog osiguranja, Kasa za depozite i pričuve (služba Nacionalne kase na životna osiguranja) dostaviće Saveznom organu u čiju nadležnost spada socijalno osiguranje obračunske listove i penzijske knjižice ukoliko zainteresovana lica ove knjižice nemaju.

Kada kuponi knjižica budu iskorišćeni Savezni organ pošto izvrši isplatu poslednjeg kupona vratiće knjižicu kao obračunski list Kasi za depozite i pričuve koja će ih obnoviti i dostaviti nove isprave Saveznom organu.

Član 20

Kasa za depozite i pričuve uplatiće pre svake dospelosti, za rente za slučaj nesreće na poslu i za starosne penzije iz socijalnog osiguranja kod Francuske banke u Parizu, a za račun Narodne banke Federativne Narodne Republike Jugoslavije gotovinu u iznosu obroka plativih na dan određene dospelosti. Uplata kod te banke oslobađa platioca obaveze.

Član 21

Dospele obroke Savezni organ u čiju nadležnost spada socijalno osiguranje isplaćuje zainteresovanim licima shodno odredbama člana 9, a na osnovu potvrde o njihovim pravima. On treba naročito da proveri da se bračni drug lica koje je umrlo usled nesreće na poslu nije preudao, da postoji korisnik odnosno korisnici dečje rente određenog trajanja a kada se radi o starosnim penzijama iz socijalnog osiguranja da u odnosnim slučajevima postoji bračni drug na izdržavanju.

Ukoliko nastupi jedan od četiri niže navedena slučaja, – samo je prvi zajednički za rente zbog nesrećnog slučaja na poslu, i za starosne penzije iz socijalnog osiguranja, – i to:

1) ovlaštenikova smrt;

2) stupanje u novi brak bračnog druga lica koje je umrlo usled nesreće na poslu;

3) smrt pre navršene šesnaeste godine jednog od korisnika kolektivne dečje rente priznate na određeno vreme;

4) smrt bračnog druga koga je izdržavao ovlaštenik starosne penzije iz socijalnog osiguranja;

Savezni organ će o tome izvestiti Kasu za depozite i pričuve i obustaviće isplatu dospelih obroka renta, koji još nisu isplaćeni na dan kada je slučaj nastao.

Kada za depozite i pričuve pristupiće uređenju računa zainteresovanih lica, obračunaće eventualno neisplaćeni srazmerni deo i saopštiće Saveznom organu neto iznos koji ostaje da se isplati kad Savezni organ bude dostavio niže navedene isprave uz priložene njihove francuske prevode kao i knjižicu i obračunski list:

za prvi slučaj (ovlaštenikova smrt): izvod iz matične knjige umrlih i po potrebi službene isprave u kojima su označeni naslednici koji bi mogli da polažu pravo na srazmerni deo;

za drugi slučaj (stupanje u novi brak): izvod iz matične knjige venčanih kojim se dokazuje novi brak;

za treći slučaj (dečja smrt): izvod iz matične knjige umrlih;

za četvrti slučaj (smrt bračnog druga): izvod iz matične knjige umrlih.

Saveznom organu će se dostaviti posebno ovlašćenje za plaćanje za prva dva slučaja ili novi obračunski list i nova knjižica u trećem i četvrtom slučaju.

Član 22

Kao dokaz da je Savezni organ izvršio isplate za račun Kase za depozite i pričuve (Odeljenje Nacionalne kase za životna osiguranja) službe zbirni spiskovi sa rekapitulacijom u priloženim kuponima koje su primaoci potvrdili. U slučaju da usled posebnog načina plaćanja nije bilo moguće pribaviti potpis zainteresovanog lica na samom kuponu, Savezni organ priložiće platnom spisku potvrdu o isplati, koja će sadržavati potvrdu primaoca i ostale potrebne dokaze.

Pretstavnik Saveznog organa svojim potpisom potvrdiće da celokupan iznos isplata unetih u spisak zaključen u ciframa i slovima, odgovara isplatama koje je izvršio Savezni organ.

Isplate renta za slučaj nesreće na poslu i starosnih penzija iz socijalnog osiguranja sabraće se na odvojenim spiskovima.

Ovi spiskovi treba da sadrže sledeće podatke:

broj pod kojim je renta zavedena tako da rente budu svrstane prema rednim brojevima njihovog zavođenja;

ime i prezime ovlaštenika;

isplaćena suma izražena u francima sa oznakom njene protivvrednosti u dinarima;

dan isplate i tromesečje na koje se ona odnosi.

U slučaju da je obračun izvršen nekom drugom licu a ne samom ovlašteniku treba još označiti:

ime i prezime primaoca;

njegovo svojstvo (zakoniti zastupnik ovlaštenika, opunomoćenik ovlaštenika ili njegov zakonski zastupnik).

Odvojeni spiskovi sadržavaće izvesne obračune na osnovu posebnih odobrenja.

Savezni organ odgovoran je za pravilnost označenih isplata.

b) Povećanje renta za slučaj nesreće na poslu

Član 23

Kada se radi o povećanju renta za slučaj nesreće na poslu Kasa za depozite i pričuve (Služba Fondova za povećanje) dostaviće Saveznom organu 15 dana pre dana tromesečne dospelosti spisak dospelih obroka koje treba uplatiti, označujući za svako zainteresovano lice:

brojeve pod kojima se predmeti vode kod Fonda za povećanje i Saveznog organa;

ime i prezime korisnika;

suma koju treba isplatiti na dan dospelosti;

period na koji se odnose neisplaćeni obroci.

Član 24

Kasa za depozite i pričuve uplaćuje kod Francuske banke u Parizu za račun Narodne banke Federativne Narodne Republike Jugoslavije sume potrebne za isplatu obroka.

Uplata kod te banke oslobađa platioca obaveza.

Član 25

Savezni organ isplaćuje davanja zainteresovanim licima shodno odredbi člana 9.

Savezni organ proveriće naročito da li postoji ponovni brak bračnog druga žrtve smrtne nesreće na poslu, da li su u životu korisnik odnosno korisnici povećanje dečje rente kao i da li je bilo koji od ovlaštenika napustio jugoslovensku teritoriju za vreme na koje se odnose obroci za isplatu.

Ukoliko nastane jedan od četiri sledeća slučaja i to:

ovlaštenikova smrt;

stupanje u novi brak preživelog bračnog druga lica koje je umrlo usled nesreće na poslu;

smrt jednoga od korisnika povećanja kolektivne dečje rente priznate na određeno vreme;

odlazak korisnika iz Jugoslavije;

Savezni organ obustaviće svaku isplatu dospelih obroka povećanja koji još nisu isplaćeni na dan kada je slučaj nastao.

Kasa za depozite i pričuve (Služba Fondova za povećanje) izvršiće uređenje računa zainteresovanog lica i obračunaće srazmerni deo koji se eventualno ima isplatiti na osnovu niže navedenih isprava, koje će Savezni organ docnije dostaviti zajedno sa njihovim francuskim prevodom:

za prvi slučaj (smrt ovlaštenika): uverenje o ostavini i nasledstvu u kome je naznačen dan smrti i da li postoje naslednici koji bi mogli polagati pravo na srazmerni deo;

za drugi slučaj (stupanje u novi brak): izvod iz matične knjige venčanih kojim se dokazuje novi brak;

za treći slučaj (smrt deteta): izvod iz matične knjige umrlih;

za četvrti slučaj (odlazak u inostranstvo): dovoljna je obična izjava Saveznog organa u kojoj je naznačen dan odlaska.

Član 26

Savezni organ će radi pravdanja izvršenih isplata, posle svake dospelosti uputiti Kasi za depozite i pričuve (Služba Fondova za povećanje) spisak isplaćenih iznosa za njen račun i eventualno spisak neisplaćenih iznosa, označujući po mogućnosti razlog zbog koga isplate nisu izvršene.

Ove isprave, koje treba da budu sastavljene po onom redu i sa stavkama odgovarajućih spiskova ustanovljenih od strane Kase za depozite i pričuve (Fondova za povećanje), treba da sadrže:

brojeve pod kojima se predmet vodi kod Fondova za povećanje i kod Saveznog organa;

ime i prezime korisnika;

isplaćena suma u francima sa oznakom njene protivvrednosti u dinarima;

dan isplate i tromesečje na koje se ona odnosi;

adresa korisnika.

U slučaju da je obračun izvršen nekom drugom licu a ne samom ovlašteniku treba još označiti:

ime i prezime primaoca;

njegovo svojstvo (zakonski zastupnik ovlaštenika, opunomoćenik ovlaštenika ili njegov zakonski zastupnik).

Pretstavnik Saveznog organa, potvrdiće svojim potpisom da celokupan iznos isplata unetih u spisak zaključen u ciframa i slovima, odgovara isplatama koje je izvršio Savezni organ.

Savezni organ odgovoran je za pravilnost označenih isplata.

IV Zajedničke odredbe

Član 27

Da bi se omogućila kontrola od strane ustanova, koje duguju davanja, Savezni organ će priložiti spiskovima, na osnovu kojih su izvršene isplate, sve potvrde izdate od nadležnih vlasti, a koje potvrde budu te ustanove zatražile, kao uverenje da nije zaključen novi brak, potvrda da se dete ili deca na dan dospelosti nalaze u životu.

Član 28

Razlika između iznosa uplaćenih na račun Narodne banke Federativne Narodne Republike Jugoslavije kod Francuske banke u izvršenju čl. 8, 13, 20 i 24 i iznosa, koji je Savezni organ pravdao po izvršenim isplatama korisnicima, dodaće se iznosima koji treba docnije da se uplate na račun Narodne banke Federativne Narodne Republike Jugoslavije kod Francuske banke u smislu pomenutih članova.

Glava 2

ISPLATA U FRANCUSKOJ DAVANJA KOJA SE DUGUJU NA OSNOVU PRIMENE JUGOSLOVENSKOG ZAKONODAVSTVA

Odeljak I

Prelazne odredbe koje se odnose na lica nastanjena u Francuskoj, kojima usled nepostojanja Konvencije osocijalnom osiguranju između Jugoslavije i Francuske nisu uopšte ili delimično isplaćivana davanja na koja im Konvencija daje pravo

Član 29

Lica koja mogu polagati pravo na penziju ili invalidninu podnose zahtev Nacionalnoj kasi za socijalno osiguranje (Caisse Nationale de Sécurité Sociale) koja ga dostavlja Saveznom organu u čiju nadležnost spada socijalno osiguranje sa sledećim podacima ili ispravama:

1) ime i prezime, a za udate žene i udove: devojačko prezime;

2) adresa u Francuskoj;

3) datum i mesto rođenja;

4) uverenje o državljanstvu;

5) broj pod kojim je zaveden u članstvo;

6) poslednja adresa u Jugoslaviji;

7) naziv i adresa ustanove obavezne na plaćanje davanja ili koja je bila na njih obavezna pre obustave isplate ovih davanja;

8) podaci o penziji ili invalidnini (vrsta, visina, dan od kada teče, broj, datum poslednje dospele isplate);

9) podaci o poslednjem uposlenju u Jugoslaviji sa oznakom perioda zaposlenja, poslodavca, vrste posla, iznosa plata za obavljene poslove u toku poslednjih pet godina;

10) ako se radi o invalidskoj penziji ili invalidnini potrebno je priložiti lekarsko uverenje, u kome će biti izneto zdravstveno stanje i radna sposobnost, a naročito:

a) vrsta nesposobnosti (profesionalna ili opšta); da li nesposobnost zahteva pomoć drugog lica; stepen smanjenja sposobnosti za rad;

b) uzrok smanjenja sposobnosti za rad;

c) datum kada je nastala nesposobnost za rad odnosno smanjenje sposobnosti za rad;

11) da li zainteresovano lice izdržava lica, koja prema jugoslovenskom zakonodavstvu imaju prava na periodična davanja (rodbinska veza, doba života, zanimanje, imovinsko stanje);

12) ako je u Jugoslaviji pokrenut postupak za priznanje prava na davanja zainteresovanom licu: prepis (ili oznaka predmeta) svih akata koji se odnose na to pravo;

13) za porodične penzije (udove, siročad, roditelji):

a) izvod iz matične knjige venčanih i potvrda da ne postoji rastava od stola ili postelje ili razvod braka;

b) za udove mlađe od 45 godina: lekarsko uverenje kojim se potvrđuje njihova nesposobnost za rad ili uverenje kojim se potvrđuje da udova izdržava dete mlađe od 7 godina;

c) za decu stariju od 17 godina: da se zainteresovano lice nalazi na školovanju ili da je nesposobno za rad;

d) za roditelje (za majku mlađu od 45 godina, a za oca mlađeg od 60 godina): lekarsko uverenje kojim se dokazuje njihova nesposobnost za rad;

e) izvod iz matične knjige rođenih za osiguranika;

14) za udovačke penzije (uvodci stariji od 60 godina):

a) izvod iz matične knjige venčanih i potvrda da brak nije razveden;

b) lekarsko uverenje (za udovca mlađeg od 60 godina) da je potpuno nesposoban za rad trajno ili za duže od godinu dana;

c) uverenje da ga je pokojni bračni drug izdržavao.

Odeljak II

Odredbe koje se odnose na plaćanja iz Jugoslavije u Francusku

Član 30

Isplata u Francuskoj davanja koja pripadaju na osnovu jugoslovenskog zakonodavstva o socijalnom osiguranju korisnicima, nastanjenim u Francuskoj, vršiće se saglasno odredbama Opšte konvencije o socijalnom osiguranju, zaključene između Francuske i Jugoslavije, posredstvom Nacionalne kase za socijalno osiguranje u Parizu izuzev penzija iz francuskog rudarskog socijalnog osiguranja priznate na osnovu sabiranja ukupnog vremena osiguranja, i to na sledeći način:

Član 31

Savezni organ u čiju nadležnost spada socijalno osiguranje dostaviće Nacionalnoj kasi za socijalno osiguranje u Parizu listu svojih penzionera nastanjenih u Francuskoj, označujući pobliže za svakog od njih adresu, dan dospelosti penzije ili invalidnine i iznos obroka koji treba platiti o svakoj dospelosti.

On će obaveštavati ovu ustanovu, onako kako to bude saznao, o imenima uživalaca penzije koji napuštaju Jugoslaviju da bi se nastanili u Francuskoj.

Savezni organ će, prema potrebi i, najkasnije 15 dana pre dospelosti, izvestiti Nacionalnu kasu za socijalno osiguranje o obustavi isplate penzija ili invalidnina kao i o svim promenama nastalim u njihovim iznosima.

On će takođe dostavljati svu prepisku ili isprave za francuske ustanove isključivo preko Nacionalne kase za socijalno osiguranje.

Član 32

Savezni organ u čiju nadležnost spada socijalno osiguranje uplatiće sume potrebne za isplatu obroka 15 dana pre dospelosti za račun Francuske banke kod Narodne banke Federativne Narodne Republike Jugoslavije u Beogradu. Uplata kod ove banke oslobađa uplatioca obaveze.

Član 33

Davanja se isplaćuju korisnicima na osnovu potvrde o njihovim pravima preko Nacionalne kase za socijalno osiguranje.

Ove isplate vrše se tromesečno na dan dospelosti i na isti način kao i isplata francuskih penzija.

Iznos koji pripada svakom korisniku pretvoriće se u franke.

Ukoliko nastupi jedan od niže navedenih četiri slučaja i to:

1) smrt ovlaštenika;

2) novi brak udove;

3) za udove mlađe od 45 godina: smrt deteta mlađeg od 7 godina ili slučaj kada dete udova više ne izdržava;

4) smrt pre navršenih 17 godina (ili 24 godina u slučaju školovanja) jednog od korisnika docnije penzije ili rente;

francuska ustanova socijalnog osiguranja neće izvršiti isplatu na ime dospelih obroka na dan kada je slučaj nastao. Ona će na spisku naznačiti razlog usled koga isplata nije izvršena.

Savezni organ obračunaće srazmerno deo eventualno dužnih obroka i saopštiće Nacionalnoj kasi za socijalno osiguranje neto iznos koji će se isplatiti kada ova kasa dostavi niže navedene isprave:

za prvi slučaj (smrt ovlaštenika): uverenje o ostavini i nasledstvu u kome je označen dan smrti i da li postoje naslednici koji mogu da polažu pravo na neisplaćeni srazmerni deo;

za drugi slučaj (stupanje u novi brak): izvod iz matične knjige venčanih, kojim se dokazuje novi brak;

za treći slučaj: izvod iz matične knjige umrlih za dete ili uverenje da majka više ne izdržava dete;

za četvrti slučaj (smrt deteta): izvod iz matične knjige umrlih.

Član 34

U slučaju korisnikovog odlaska iz Francuske Nacionalna kasa za socijalno osiguranje obustaviće sa danom odlaska isplatu zaostalih obroka i o tome izvestiti Savezni organ.

Član 35

Radi pravdanja izvršenih isplata Nacionalna kasa za socijalno osiguranje dostaviće posle svake dospelosti Saveznom organu spisak iznosa koje je ona uplatila i eventualno spiskove neisplaćenih iznosa, naznačujući, po mogućnosti, i razlog zašto isplate nisu izvršene.

Ovi spiskovi koji treba da budu sastavljeni tačno prema redu i sa stavkama odgovarajućih spiskova, koje je dostavio Savezni organ treba da sadrže:

ime i prezime korisnika;

adresu korisnika;

oznaku davanja;

isplaćenu sumu izraženu u dinarima sa oznakom njene protivvrednosti u francima;

vreme na koje se odnosi isplata;

dan isplate

U slučaju da je plaćanje izvršeno nekom drugom licu a ne samom ovlašteniku treba označiti još:

ime i prezime primaoca;

njegovo svojstvo (zakonski zastupnik ovlaštenika; opunomoćenik ovlaštenika ili njegov zakonski zastupnik).

Pretstavnik Nacionalne kase za socijalno osiguranje potvrdiće svojim potpisom da ukupan iznos na spisku, zaključenom u ciframa (dinarima) i slovima odgovara izvršenim isplatama.

Nacionalna kasa za socijalno osiguranje odgovorna je za pravilnost označenih isplata.

Član 36

Način predviđen u napred navedenim čl. 31-35 primeniće se na isplate rudarskih starosnih i porodičnih penzija koje su priznate sabiranjem vremena provedenog u osiguranju saglasno odredbama Opšte konvencije, s tim da ulogu koju u pogledu ostalih penzija ima Nacionalna kasa za socijalno osiguranje i u ovom slučaju vrši Nacionalna autonomna kasa za rudarsko socijalno osiguranje.

Da bi omogućila Autonomnoj kasi izvršenje obračuna davanja zainteresovanim licima, jugoslovenski organi dostaviće tromesečno listu korisnika sa sledećim podacima:

1) ime, prezime, datum rođenja i tačna adresa korisnika; broj penzijske knjižice koju zainteresovano lice ima radi ostvarivanja isplata u Francuskoj, i kada se radi o udovama, njihovo devojačko prezime;

2) iznos obroka koji se imaju platiti na dan određene dospelosti;

3) posebni uslovi koji bi se eventualno tražili za isplatu.

Član 37

Da bi se Saveznom organu u čiju nadležnost spada socijalno osiguranje omogućilo vršenje kontrole, nadležne francuske ustanove priložiće spiskovima o izvršenim isplatama sve potvrde izdate od nadležne vlasti, koje im bude tražio Savezni organ,kao što su potvrde da nije sklopljen novi brak, potvrda da se na dan dospelosti isplate dete ili deca nalaze u životu.

Član 38

Razlika između iznosa uplaćenih za račun Francuske banke kod Narodne banke Federativne Narodne Republike Jugoslavije u Izvršenje člana 32 i iznosa, koje su nadležne francuske ustanove pravdale po izvršenim isplatama korisnicima dodaće se iznosima koji treba docnije da se uplate na račun Francuske banke kod Narodne banke Federativne Narodne Republike Jugoslavije u smislu pomenutog člana.

Deo II

POSEBNE ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA DAVANJA IZ OSIGURANJA ZA IZNEMOGLOST I OSIGURANJA ZA SLUČAJ NESREĆE NA POSLU

Glava 1

PENZIONERI FRANCUSKIH USTANOVA SOCIJALNOG OSIGURANJA, KOJI SU NASTANJENI U JUGOSLAVIJI

Odeljak I

Posledice ponovnog stupanja u radni odnos uživalaca invalidske penzije

Član 39

Kada uživaoci invalidske penzije ponovo stupe u radni odnos Savezni organ će obustaviti isplatu penzije. On će o svojoj odluci odmah izvestiti nadležnu francusku ustanovu i označiti vrstu posla koju uživalac obavlja kao i iznos zarade zainteresovanog radnika u proteklom tromesečju, upoređujući ovu zaradu sa redovnom platom, koju u istom kraju prima radnik one stručne kategorije, kojoj je pripadalo zainteresovano lice obzirom na struku u kojoj je radilo pre nego što je postalo nesposobno za rad.

Odeljak II

Administrativna i lekarska kontrola

Član 40

Savezni organ u čiju nadležnost spada socijalno osiguranje vrši kontrolu uživalaca davanja koja se pružaju na osnovu osiguranja za iznemoglost i osiguranja za slučaj nesreće u poslu, pod uslovima koje predviđa njegovo vlastito zakonodavstvo, što ne isključuje proveravanja, kojima mogu pristupiti francuske ustanove koje su obavezne na davanja u okviru prava koja im daje francusko zakonodavstvo.

Radi primene prethodnog člana Savezni organ vršiće, preko svojih stručnih lekara, preglede koji će omogućiti ocenu stepena nesposobnosti uživalaca invalidskih davanja, da bi se, po potrebi, zainteresovanom licu isplata invalidske penzije obustavila ili ukinula ili izvršilo njegovo razvrstavanje u neku drugu kategoriju shodno odredbama francuskog zakonodavstva ili da bi se izvršila revizija invalidnine za slučaj nesreće na poslu.

Rezultati ovih pregleda dostaviće se francuskim zainteresovanim ustanovama koje su nadležne da prekinu postupak odnosno da donesu odluku.

Međutim, Savezni organ može privremeno obustaviti isplatu invalidske penzije na osnovu rezultata izvršene kontrole, u očekivanju da bude obavešten o odluci koju će doneti nadležna francuska ustanova.

Član 41

Troškove lekarskih pregleda, ispitivanja, lekarskih putovanja i anketa, potrebnih radi vršenja kontrole kao, i putne troškove uživalaca penzija ili invalidnina usled njihovog odlaska na kontrolne lekarske preglede isplaćuje Savezni organ prema svojoj tarifi.

Ovi troškovi naknadiće se na osnovu računa, koji će Savezni organ podneti, u kome su podrobno izloženi učinjeni izdaci, a posebno označeni ime i prezime pregledanih invalida, brojevi pod kojima se ovi vode u socijalnom osiguranju, datum izvršenih lekarskih pregleda, ekspertiza i ispitivanja. Ovaj račun podnosi se Nacionalnoj kasi za socijalno osiguranje koja ga dostavlja ustanovama koje su obavezne na davanja.

Ipak, naknadnim sporazumom može se predvideti i drugi način obračuna, a naročito paušalna naknada.

Glava 2

UŽIVAOCI PENZIJA JUGOSLOVENSKIH ORGANA SOCIJALNOG OSIGURANJA, KOJI SU NASTANJENI U FRANCUSKOJ

Član 42

Nadležna francuska ustanova vrši kontrolu korisnika davanja koja se pružaju na osnovu jugoslovenskog invalidskog osiguranja pod uslovima koje predviđa njegovo vlastito zakonodavstvo, što ne isključuje proveravanja, kojima mogu pristupiti jugoslovenski organi, koji su obavezni na davanja u okvira prava koja im daje jugoslovensko zakonodavstvo.

Član 43

Radi primene prethodnog člana, nadležna francuska ustanova vršiće preko svojih stručnih lekara, na zahtev Saveznog organa, lekarske preglede koji će omogućiti ocenu stepena nesposobnosti za rad korisnika u cilju donošenja odgovarajućeg rešenja prema odredbama jugoslovenskog zakonodavstva.

Rezultati ovih pregleda dostaviće se zainteresovanim jugoslovenskim organima koji su nadležni da pokrenu postupak ili donesu odluku.

Međutim, nadležna francuska ustanova može privremeno obustaviti isplatu invalidske penzije na osnovu rezultata izvršene kontrole u očekivanju da bude izveštena o odluci koju će doneti nadležni jugoslovenski organ.

Član 44

Troškove lekarskih pregleda, ispitivanja, lekarskih putovanja ili anketa potrebnih radi vršenja kontrole kao i putne troškove uživalaca penzija ili invalidnina radi njihovog odlaska na kontrolne lekarske preglede isplaćuje nadležna francuska ustanova prema svojoj tarifi.

Ovi troškovi nadoknađuju se na osnovu računa koji podnosi francuska ustanova i u kome su podrobno izloženi izdaci, posebno označeni ime i prezime pregledanih uživalaca, brojevi pod kojima se ovi vode u socijalnom osiguranju, datum izvršenih lekarskih pregleda, ekspertiza i ispitivanja. Ovaj račun dostavlja se posredstvom Nacionalne kase za socijalno osiguranje Saveznom organu koji ga upućuje zainteresovanim organima, koji su obavezni na davanja.

Međutim, naknadnim sporazumom može se predvideti i drugi način obračuna, naročito paušalna naknada.

Deo III

RAZNE ODREDBE

Član 45

Ustanove nadležne za vršenje isplate mogu troškove koji se odnose na isplate po ovlaštenjima, bankarske troškove, kao i troškove za razmenu valute naplatiti od uživalaca davanja.

Član 46

Jednokratna isplata za slučaj smrti osiguranika u Francuskoj, licima, koja od njih izvode svoja prava, a nastanjena su u Jugoslaviji, kao i iznosi jednokratne isplate koji pripadaju eventualno posle smrti invalidskih penzionera na jugoslovenskoj teritoriji licima koja od njih izvode svoja prava a nastanjena su u Jugoslaviji, vršiće se preko računa, koji je Narodnoj banci Federativne Narodne Republike Jugoslavije otvoren kod Francuske banke u Parizu. Savezni organ će izvršiti isplatu ovih iznosa zainteresovanim licima na osnovu dokaza o njihovim pravima.

Član 47

Isprave koje će Savezni organ u čiju nadležnost spada socijalno osiguranje dostaviti francuskim ustanovama, a naročito lekarski izveštaji, treba da budu prevedeni na francuski jezik.

Član 48

Kod podnošenja svakog spiska o plaćanjima koja se imaju izvršiti, ustanova koja duguje, označiće datum i iznos plaćanja izvršenog po obračunu.

Isplatni spiskovi predviđeni za primenu ovog administrativnog sporazuma kao i sva korespondencija dostavljaju se u dva primerka.

Član 49

Ovim administrativnim sporazumom ukida se i zamenjuje Sporazum zaključen 10. januara 1950. godine.

U potvrdu čega potpisani, pravilno ovlašteni u tu svrhu, sastavili su ovaj Sporazum.

Sačinjeno u dva primerka u Parizu 9. decembra 1952. godine.

Jean Serres, s. r.

 

Jacques Doublet, s. r.

S. Makiedo, s. r.

René Larchevêque, s. r.

Ž. Cvejić, s. r.

 *****************************

ADMINISTRATIVNI SPORAZUM BR. 2
KOJI SE ODNOSI NA PRIMENJIVANJE ODREDABA OPŠTE KONVENCIJE O SOCIJALNOM OSIGURANJU ZAKLJUČENE IZMEĐU FEDERATIVNE NARODNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE I FRANCUSKE 5. JANUARA 1950. GODINE U POGLEDU OSIGURANJA ZA SLUČAJ BOLESTI, MATERINSTVA, SMRTI (POMOĆI), IZNEMOGLOSTI, STAROSTI I SMRTI (PENZIJE)

Primenom člana 31 Opšte konvencije o socijalnom osiguranju koja je zaključena na dan 5. januara 1950. godine između Federativne Narodne Republike Jugoslavije i Francuske, jugoslovenski i francuski nadležni organi koji pretstavljaju:

sa jugoslovenske strane:

Sergije Makiedo, opunomoćeni ministar, savetnik ambasade Federativne Narodne Republike Jugoslavije u Parizu;

Žarko Cvejić, šef otseka u Savetu za narodno zdravlje i socijalnu politiku Vlade FNRJ;

sa francuske strane:

Jean Serres, opunomoćeni ministar, načelnik Ministarstva spoljnih poslova;

Jaques Doublet, savetnik u Državnom savetu, generalni direktor soc. obezbeđenja u Ministarstvu rada i soc. obezbeđenja;

Rene Larcheveque, direktor u Ministarstvu poljoprivrede;

utvrdili su zajedničkim sporazumom sledeće odredbe koje se odnose na primenjivanje odredaba Opšte konvencije o socijalnom osiguranju, zaključene između Federativne Narodne Republike Jugoslavije i Francuske u pogledu osiguranja za slučaj bolesti, materinstva, smrti (pomoći), iznemoglosti, starosti i smrti (penzije).

Deo I

PRIMENA ČL. 3 I 4 OPŠTE KONVENCIJE

Položaj lica upućenih iz jedne zemlje u drugu za vreme do 6 meseci

Član 1

Kada radnici i sa njima izjednačena lica, koji redovno prebivaju u jednoj od dveju zemalja, odlaze u drugu zemlju a ostanu i dalje pod zakonodavstvom prve zemlje u smislu člana 3 stav 2 tačka a) Opšte konvencije, primeniće se sledeće odredbe:

1/ Poslodavac i zainteresovana lica uređuju direktno sa nadležnim organima prve zemlje sva pitanja koja se odnose na njihove doprinose i davanja socijalnog osiguranja.

2/ Nadležni organi prve zemlje uručuju svakom od zainteresovanih lica, prema obrascu ustanovljenom zajedničkim sporazumom, uverenje kojim se potvrđuje da dotično lice i dalje potpada pod socijalno osiguranje prve zemlje.

Ovo uverenje dužan je da podnese u slučaju potrebe poslodavčev pretstavnik u drugoj zemlji; ako takav pretstavnik ne postoji uverenje podnosi sam radnik.

Kada više radnika napuštaju u isto vreme prvu zemlju radi odlaska na zajednički rad u drugu zemlju a vraćaju se zajedno u prvu zemlju, jedna potvrda je dovoljna za sve radnike.

Položaj radnika ili sa njima izjednačenih lica jedne od Zemalja ugovornica, koji su uposleni u diplomatskim ili konzularnim pretstavništvima te zemlje u drugoj zemlji.

Član 2

Pod uslovom predhodnog pristanka, koji je potreban u tu svrhu pravo opcije predviđeno u članu 4 stav 2 Konvencije, mora se koristiti u roku od 6 meseci, računajući od dana od kada je radnik uposlen u diplomatskoj ili konzularnoj službi u toj zemlji i sa važnošću od tog istog dana.

Radi ostvarenja prava opcije dovoljno je da radnik uputi zahtev nadležnom organu one zemlje, čije zakonodavstvo želi da se na njega primenjuje.

Za radnike uposlene u diplomatskoj ili konzularnoj službi jedne od zemalja ugovornica u drugoj zemlji na dan objavljivanja ovog Sporazuma rok teče od tog dana.

Deo II

ZAJEDNIČKE ODREDBE U RAZNIM OSIGURANIM SLUČAJEVIMA

Član 3

Radi određivanja prava na davanja, sabiranje perioda osiguranja ili perioda rada navršenim u pojedinom režimu i perioda, koji su izjednačeni sa periodima osiguranja na osnovu ovih režima, vršiće se saglasno sledećim odredbama:

1) Periodima osiguranja ili periodima rada i periodima koji su sa njima izjednačeni na osnovu zakonodavstva jedne od Zemlje ugovornica, dodaju se periodi izvršeni ili sa njima izjednačeni pod zakonodavstvom druge zemlje u ovom obimu koji je potreban radi dopunjavanja, s tim da se ne poklapaju sa periodima osiguranja ili sa periodima rada ili sa njima izjednačenim periodima u prvoj zemlji.

2) Kada radnik uživa davanja na teret organa obeju zemalja pravilo iz prethodnog člana primenjuje se odvojeno u svakoj zemlji.

Član 4

Periodi koje treba uzeti kao izjednačene sa periodima osiguranja ili periodima rada u svakoj zemlji jesu svi, koje kao takve priznaje zakonodavstvo te zemlje.

Svaki period koji se istovremeno na osnovu francuskog i jugoslovenskog zakonodavstva izjednačuje sa periodom osiguranja ili periodom rada, uračunavaće kod određivanja davanja organa one zemlje u kojoj je zainteresovano lice radilo poslednji put pre perioda o kome se radi.

Ako zainteresovano lice nije radilo pre toga perioda, ovaj period će uračunavati organi one zemlje, u kojoj je ono radilo prvi put.

Ako period osiguranja ili period rada na osnovu primene zakonodavstva jedne zemlje pada u isto vreme kada i period koji se izjednačuje sa periodom osiguranja ili periodom rada na osnovu primene zakonodavstva druge zemlje, uzima se u obzir samo period osiguranja ili period rada.

Član 5

Kada zakonodavstvo jedne od Zemalja ugovornica priznaje izvesnih koristi vezuje za uslov da su periodi osiguranja bili navršeni u struci koja potpada pod posebni režim socijalnog osiguranja i kada se na osnovu tog perioda nije moglo priznati pravo na koristi predviđeno tim posebnim zakonodavstvom, ovi periodi se smatraju kao valjani za određivanje prava predviđenih opštim socijalnim osiguranjem.

Član 6

Kada radnik ili lice sa njim izjednačeno ode iz jedne zemlje u drugu radi potreba ili drugih davanja sem davanja iz osiguranja za slučaj starosti da se pozove na opštu konvenciju, organ socijalnog osiguranja zemlje novog mesta rada, kod koje je podnet zahtev za davanja, obavezan je da se obrati nadležnom organu druge zemlje naročito u cilju prikupljanja podataka, koji se odnose na periode članstva u osiguranju radnika ili na periode njihovog rada.

U tu svrhu, on će se služiti ispravom čiji je obrazac ustanovljen zajedničkim sporazumom između organa državne uprave obeju zemalja i u koju on sam unosi i poznate podatke i dostavlja je nadležnom organu druge zemlje radi dobijanja traženih podataka.

Deo III

POSEBNE ODREDBE

Glava I

MATERINSTVO

Član 7

U slučaju predviđenom u poslednjem stavu člana 6 Opšte konvencije, davanja u novcu korisniku reguliše neposredni organ koji je obavezan na davanja, određujući ih prema svome zakonodavstvu.

Davanja u naturi pruža prema svom zakonodavstvu organ one zemlje u kojoj korisnik boravi. Njih nadoknađuje ustanova druge zemlje koja je obavezna na davanja u granicama troškova koji bi nastali u slučaju primene njenog zakonodavstva.

Kada postoji sumnja o prezumtivnom danu začeća deteta, smatra se da je ovo začeće nastalo u zemlji u kojoj je zainteresovana boravila 270-og dana (dvestasedamdesetog) dana pre porođaja.

Glava 2

OSIGURANJA ZA SLUČAJ IZNEMOGLOSTI – STICANJA I ODREĐIVANJE PRAVA

Član 8

Radnici, koji ispunjavaju potrebne uslove iz člana 9 Opšte konvencije, radi dobijanja davanja u novcu iz osiguranja za slučaj iznemoglosti na teret jedne ili druge zemlje, podnosiće zahtev nadležnom organu socijalnog osiguranja one zemlje u kojoj borave i to u obliku i pod uslovima koje predviđa zakonodavstvo jedne ili druge zemlje.

Podnošenje zahteva u jednoj zemlji važi kao da je zahtev podnet u drugoj zemlji. Organ koji je prvi primio zahtev dostaviće ga u slučaju potrebe odgovarajućem organu druge zemlje preko centralnih organa jedne ili druge zemlje naznačujući datum podnošenja kao i sve ostale elemente ovog zahteva.

Član 9

Radi opreme (kompletiranja) zahteva za invalidsku penziju, nadležni organi koristiće obrazac koji se upotrebljava po zakonodavstvu onog organa koji je obavezan na davanja kao i posebni obrazac određen zajedničkim sporazumom između francuskih i jugoslovenskih organa državne uprave u kome je naznačen pregled perioda osiguranja ili perioda rada.

Dostavljanje ovog posebnog obrasca zamenjuje, po potrebi, potvrde ili dokazne isprave čiji su elementi u njemu sadržani.

Član 10

Radi ocenjivanja stepena iznemoglosti, organi svake pojedine zemlje vodiće računa o lekarskim nalazima kao i o obaveštenjima administrativnog karaktera, koje su prikupili organi druge zemlje.

Ovi organi zadržavaju ipak pravo da zainteresovano lice upute na pregled lekaru koga oni izaberu.

Administrativna i lekarska kontrola

Član 11

Administrativna proveravanja a naročito ona koja se odnose na uposlenje uživaoca penzije, vršiće se u svakoj zemlji preko nadležnih ustanova i organa vlasti na način uobičajen u zemlji u kojoj se ona vrše i saglasno odredbama predviđenim u delu II Administrativnog sporazuma br. 1.

Član 12

Kada posle obustave ili ukidanja invalidske penzije osiguranik, na osnovu primene člana 10 Opšte konvencije, ponovo stekne pravo na ta davanja, dok boravi u zemlji koja na davanje nije obavezna, organ zemlje u kojoj boravi uputiće nadležnom organu ili službi druge zemlje akt u kome su naznačeni: ime i prezime zainteresovanog lica, broj pod kojim se ovaj vodi kod socijalnog osiguranja u poslednjoj zemlji, a ako je taj broj nepoznat, njegovu poslednju adresu u toj zemlji, kao i sve ostale korisne podatke, koji se odnose na predmet i dokazuju osnovanost novog zahteva na penziju.

Organ koji je obavezan na davanje, donosi posle izvršene ankete (proveravanja) odluku o uspostavljanju prava na davanja.

Glava 3

STAROSNE PENZIJE – PODNOŠENJE ZAHTEVA

Član 13

Osiguranik koji zahteva da mu se prizna pravo na starosnu penziju na osnovu sabiranja perioda osiguranja prema Opštoj konvenciji podneće zahtev nadležnom organu zemlje u kojoj prebiva u obliku i u rokovima predviđenim zakonodavstvom te zemlje.

Osiguranik treba u svom zahtevu da što tačnije naznači organ ili organe za osiguranje za slučaj starosti druge zemlje kod koje je bio osiguran kao i sve potrebne podatke o periodima osiguranja ili rada izvršenim u ovoj drugoj zemlji.

Dan sa kojim na osnovu podnetog zahteva počinje teći pravo na davanje jeste onaj koji predviđa zakonodavstvo zemlje prebivanja.

Član 14

Odredbe člana 13 primenjuju se takođe na osiguranika koji boravi u jednoj od dveju zemalja i zahteva da mu se prizna pravo na penziju samo na teret organa druge zemlje.

Oprema (kompletiranje) zahteva za penziju

Član 15

Radi opreme (kompletiranja) zahteva za penzije na osnovu sabiranja perioda osiguranja, nadležni francuski i jugoslovenski organi koristiće poseban obrazac ustanovljen zajedničkim sporazumom između jugoslovenskih i francuskih organa državne uprave.

Ovaj obrazac sadrži potrebne lične podatke, potpis i rekapitulaciju perioda osiguranja ili perioda rada.

Dostavljenje popunjenog obrasca organu druge zemlje zamenjuje dostavljanje dokaznih isprava.

Član 16

Organ koji je prvi primio zahtev za penziju, vrši opremu (kompletiranje) zahteva i po potrebi sva korisna istraživanja. On ispunjava obrazac pomenut u članu 15 naznačujući takođe:

1) datum podnošenja zahteva;

2) periode osiguranja ili periode rada i sa njima izjednačene periode prema domaćem zakonodavstvu;

3) sve ostale podatke koji bi bili od koristi.

Tako ispunjen obrazac on dostavlja u dva primerka odgovarajućem organu druge zemlje preko centralnih organa jedne ili druge zemlje.

Organ osiguranja druge zemlje ispituje zahtev i vrši sva korisna istraživanja. On označuje na obrascu periode osiguranja ili periode rada i periode izjednačene prema zakonodavstvu svoje zemlje. On vrši izračunavanje alikvotnog dela koji pada na njegov teret, vodeći računa o odredbama člana 17 niženavedenog i izračunava isto tako iznos davanja na koja bi zainteresovano lice imalo pravo u slučaju da se odrekne korišćenja člana 14 Konvencije. Vraća obrazac pravilno popunjen, u dva primerka, organu koji mu ga je poslao, preko centralnih organa jedne i druge zemlje.

Ovaj organ sa svoje strane određuje deo koji pada na njegov teret i izračunava isto tako iznos davanja na koja bi zainteresovano lice imalo pravo u slučaju da se odrekne korišćenja člana 14 Konvencije.

Član 17

Primenom člana 14 stav 1 Opšte konvencije (sabiranje perioda osiguranja ili perioda rada u obema zemljama) izračunavanje penzije vršiće se prema sledećim odredbama:

Organ socijalnog osiguranja svake zemlje proverava za svoj račun na osnovu odredaba svog vlastitog zakonodavstva i uzimajući u obzir odredbe čl. 3 i 4 ovog Sporazuma, da li podnosilac zahteva stvarno ima pravo na penziju i ustanovljuje prema svom zakonodavstvu, kakva se prava priznaju zainteresovanom licu.

Ovaj organ odrediće iznos davanja na koji bi zainteresovano lice imalo pravo kada bi svi periodi osiguranja pomenuti u čl. 3 i 4 ovog Sporazuma, bili izvršeni isključivo pod njegovim zakonodavstvom. Zatim, utvrdiće iznos davanja koje duguje srazmerno trajanju perioda osiguranja ili sa njima izjednačenim periodima, koji važe prema njegovom zakonodavstvu.

Član 18

Nadležni organ zemlje u kojoj boravi podnosilac zahteva saopštava ovome sve odluke koje su nadležni organi obeju zemalja doneli u pogledu davanja izračunatih primenom odredaba Opšte konvencije i saopštava mu, radi obaveštenja, koja bi davanja dobio u slučaju da se odrekne primene člana 14 ove Konvencije.

U saopštenju treba podnosioca upoznati:

1) sa načinom i rokovima molbe koji su predviđeni u jednoj i drugoj zemlji;

2) sa mogućnošću da zainteresovano lice u roku od 30 dana po prijemu saopštenja izjavi da li se odriče korišćenja člana 14 Konvencije, a ako se u tom roku ne izjasni smatraće se da prihvata odluku.

Nadležni organ zemlje boravka osiguranika vraća u što kraćem roku odgovarajućem organu druge zemlje preko centralnih organa jedne ili druge zemlje primerak obrasca i saopštava mu datum kada je saopštenje bilo priznato podnosiocu zahteva. Nadležni organ, po potrebi, saopštava da li se zainteresovano lice odreklo da se koristi odredbom člana 14 Opšte konvencije.

Član 19

Jugoslovenski savezni organ obezbeđuje u Jugoslaviji administrativnu kontrolu prihoda korisnika dodatka za bračnog druga na izdržavanju koji pruža francusko osiguranje za slučaj starosti.

Član 20

Radi korišćenja odredaba francuskog zakonodavstva o starosnim penzijama, koje se priznaju zbog nesposobnosti za rad, eventualnim korisnicima koji prebivaju u Jugoslaviji, podneće jugoslovenskom saveznom organu svoj zahtev zajedno sa uverenjem stalne lekarske komisije koja je izvršila pregled.

Jugoslovenski savezni organ će preko nadležnog francuskog centralnog organa dostaviti nadležnom francuskom organu zahtev zainteresovanog lica i obrazac sa priloženom potvrdom, koju je izdala mesna vlast, da je molilac potpuno prestao da radi.

Odredba člana 11 ovog Sporazuma primeniće se na starosne penzije, koje su priznate zbog nesposobnosti za rad, i u slučaju kada ove penzije padaju na teret organa socijalnog osiguranja obeju zemalja.

Isto tako primenjivaće se i odredbe Administrativnog sporazuma br. 1 koje se odnose na lekarsku i administrativnu kontrolu invalida rada.

Glava 4

PORODIČNE PENZIJE

Član 21

Odredbe ovog Sporazuma, koje se odnose na osiguranje za slučaj starosti, primenjivaće se i na porodične penzije.

Član 22

Pravo opcije predviđeno u članu 17 Opšte konvencije, mogu ostvariti pod istim uslovima, kao i osiguranici, nadživela lica, koja od njih izvode svoja prava.

Deo IV

RAZNE ODREDBE

Član 23

Odredbe ovog Sporazuma primeniće se na radnike koji podpadaju pod posebni režim u rudnicima i sa njima izjednačenim preduzećima, pod uslovom primene posebnih odredaba koje će biti donete na ovu kategoriju rada.

Član 24

Centralni organi predviđeni ovim Sporazumom jesu oni koji su u svakoj zemlji određeni od strane nadležnih administrativnih vlasti.

Zahtevi koji budu upućeni neposredno i drugom organu a ne nadležnom organu predviđenom ovim Sporazumom valjani su i imaju isto dejstvo kao da su podneti napred navedenom nadležnom organu.

Član 25

Jugoslovenski savezni organ dostavljaće isprave i prepiske upućene francuskim organima socijalnog osiguranja, francuskom centralnom organu koji će ih sprovesti nadležnim francuskim organima.

Francuski organi socijalnog osiguranja dostavljaće isprave i prepiske upućene jugoslovenskim organima socijalnog osiguranja, francuskom centralnom organu koji će ih sprovesti jugoslovenskom saveznom organu.

Uz isprave i prepiske upućene francuskim organima priložiće se njihovi prevodi na francuski jezik.

U potvrdu čega potpisani su zaključili ovaj Sporazum.

Rađeno u dva primerka u Parizu dana 9. XII 1952. godine.

Jean Serres, s. r.

 

Jacques Doublet, s. r

S. Makiedo, s. r.

René Larchevêque, s. r.

Ž. Cvejić, s. r.

 

 *****************************

ADMINISTRATIVNI SPORAZUM BR. 3
KOJI SE ODNOSI NA PRIMENU ODREDABA OPŠTE KONVENCIJE O SOCIJALNOM OSIGURANJU RUDARSKIH RADNIKA ZAKLJUČENE IZMEĐU JUGOSLAVIJE I FRANCUSKE 5. JANUARA 1950. GODINE

Primenom člana 31 Opšte konvencije o socijalnom osiguranju, koja je zaključena između Jugoslavije i Francuske na dan 5. januara 1950. godine, jugoslovenski i francuski nadležni organi državne uprave koje prestavljaju:

sa jugoslovenske strane:

Dr Sergije Makiedo, opunomoćeni ministar, savetnik Ambasade Federativne Narodne Republike Jugoslavije u Parizu;

Žarko Cvejić, šef otseka u Savetu za narodno zdravlje i socijalnu politiku Vlade FNRJ;

sa francuske strane:

Jean Serres, opunomoćeni ministar, načelnik u Ministarstvu spoljnih poslova;

Jacques Doublet, savetnik u Državnom Savetu, generalni direktor socijalnog obezbeđenja u Ministarstvu rada i socijalnog obezbeđenja;

utvrdili su zajedničkim sporazumom sledeće odredbe u pogledu primenjivanja na rudarske radnike Opšte konvencije o socijalnom osiguranju zaključene između Jugoslavije i Francuske 5. januara 1950. godine.

Deo I

OPŠTE ODREDBE

Član 1

Ovaj Sporazum određuje poseban način na koji će se Opšta konvencija između Francuske i Jugoslavije od 5. januara 1950. godine primenjivati na francuske i jugoslovenske državljane, koji su uposleni ili su bili uposleni u rudnicima jedne ili druge zemlje, kao i na lica, koja od njih izvode svoja prava.

Član 2

Administrativni sporazum br. 2 koji se odnosi na primenjivanje Opšte konvencije od 5. januara 1950. godine, primeniće se na radnike iz člana 1 kao i na lica koja od njih izvode svoja prava, u skladu sa odredbama ovog Sporazuma.

Član 3

Saglasno odredbama člana 14 stav 2 Opšte konvencije od 5. januara 1950. godine, sa periodima navršenih pod francuskim režimom rudarskog socijalnog osiguranja sabiraće se jedino periodi rada navršeni u Jugoslaviji u takvim rudarskim preduzećima, za koje bi, kada bi se nalazila u Francuskoj, bilo potrebno rešenje o koncesiji ili dozvola za eksploataciju, a bila su ustanovljena „aktom o osnivanju“ (ili dozvolom za eksploataciju) u smislu jugoslovenskog rudarskog zakonodavstva.

Član 4

Smatraće se kao jamski radovi provedeni u Jugoslaviji oni radovi, koje bi kao takve priznalo posebno francusko zakonodavstvo o socijalnom osiguranju u rudnicima da su ovi radovi vršeni u Francuskoj.

Član 5

Za primenu člana 4 Administrativnog sporazuma br. 2 koji se odnosi na periode izjednačene sa periodima osiguranja, radi određivanja davanja za slučaj iznemoglosti, starosti i smrti – sabiraće se sa periodima navršenim pod francuskim režimom socijalnog osiguranja u rudnicima samo oni periodi koji su izjednačeni sa periodima osiguranja na osnovu jugoslovenskog zakonodavstva, ukoliko je zainteresovano lice, pre perioda o kojima se radi, poslednji put u Jugoslaviji radilo u rudarskim preduzećima, predviđenim u članu 3 ovog Sporazuma ili ako nije radilo pre perioda o kojima se radi, kada je prvi put radio u preduzećima predviđenim u tom članu u Jugoslaviji posle perioda o kojima se radi.

Član 6

Kad zbir perioda rada i sa njima izjednačenih perioda prema francuskom zakonodavstvu o socijalnom osiguranju u rudnicima ne iznosi jednu godinu sa godišnjim minimumom efektivnih radnih dana ili dana sa njima izjednačenim, koje predviđa to zakonodavstvo, Nacionalna autonomna kasa rudarskog socijalnog osiguranja neće priznati nikakvo davanje na svoj teret.

Deo II

POSTUPAK ZA ODREĐIVANJE PRAVA I LIKVIDACIJU DAVANJA

Glava 1

OSIGURANJA ZA SLUČAJ STAROSTI

Član 7

Da bi se ustanovilo pravo na starosnu penziju u okviru Opšte konvencije od 5. januara 1950. godine, zainteresovano lice, koje boravi u Francuskoj, dostaviće svoj zahtev za penziju Nacionalnoj autonomnoj kasi za rudarsko osiguranje, prilažući sve dokaze i isprave koji su potrebni prema jugoslovenskom i francuskom zakonodavstvu.

Nacionalna autonomna kasa rudarskog socijalnog osiguranja dostaviće odmah jugoslovenskom Saveznom organu poseban obrazac (dva primerka), koji sadrži lične podatke, sa tačnim datumom podnošenja zahteva i uz prilog isprava i dokaza potrebnih saveznom organu radi ustanovljenja trajanja uspolenja u rudnicima u Jugoslaviji koja uposlenja se smatraju valjanim prema jugoslovenskom zakonodavstvu o socijalnom osiguranju.

Savezni organ će, posle provedenog postupka, dostaviti Autonomnoj kasi na pomenutim obrascima svoje zaključke koji se odnose na periode provedene na ovim radovima, prilažući njihov detaljan popis i označavajući tačno za svako preduzeće u kome je zainteresovano lice radilo: rudu koja se u njemu vadila i akt o osnivanju (dozvola za eksploataciju).

Nacionalna autonomna kasa, na osnovu ovih isprava i naknadnih podataka, koje bude smatrala korisnim da zatraži, odrediće da li će se periodi provedeni na ovim radovima moći sabirati sa periodima provedenim na radovima koji podpadaju pod francuski režim o socijalnom osiguranju u rudnicima saglasno članu 14 stava 2 Konvencije i odredaba ovog Sporazuma.

Autonomna kasa će zatim odlučiti o visini francuske penzije koju treba priznati podnosiocu zahteva i vratiće Saveznom organu u dva primerka obrazac predviđen u stavu 2 i koji će sadržavati francusku odluku zajedno sa popisom uposlenja u rudnicima navršenih u Francuskoj.

Savezni organ će posle donete odluke o pravima podnosioca zahteva prema jugoslovenskom zakonodavstvu vratiti Nacionalnoj autonomnoj kasi jedan primerak pomenutog obrasca sa naznačenom svojom odlukom.

Član 8

Radnik koji boravi u Jugoslaviji uputiće svoj zahtev za penziju nadležnom jugoslovenskom organu socijalnog osiguranja koji ga dostavlja Saveznom organu prilažući sve dokaze i isprave koji su potrebni prema francuskom i prema jugoslovenskom zakonodavstvu.

Pomenuti zavod dostaviće odmah Nacionalnoj autonomnoj kasi obrazac predviđen u članu 7 stav 2 koji sadrži lične podatke sa tačnim datumom podnošenja zahteva i uz prilog isprava i dokaza potrebnih Nacionalnoj autonomnoj kasi radi određivanja traženja uposlenja u francuskim rudnicima, a koja se smatraju valjanim prema francuskom zakonodavstvu o socijalnom osiguranju u rudnicima.

Savezni organ će, čim ustanovi trajanje zaposlenja u rudnicima u Jugoslaviji, koja se priznaju na osnovu jugoslovenskog zakonodavstva o socijalnom osiguranju dostaviti Nacionalnoj autonomnoj kasi na drugom primerku istog obrasca svoju odluku u pogledu trajanja ovih uposlenja prilažući njihov detaljan popis i naznačujući za svako preduzeće: rudu koja se vadi i datum akta o osnivanju preduzeća.

Nacionalna autonomna kasa će na osnovu ovih isprava i svih dopunskih podataka koje bude smatrala korisnim da pribavi, odrediti da li će sem zaposlenja provedena u Jugoslaviji sabirati sa zaposlenjima navršenim pod režimom francuskog socijalnog osiguranja u rudnicima saglasno članu 14 stav 2 Konvencije s odredbama ovog Sporazuma.

Ona će zatim odrediti iznos francuske penzije koja se priznaje podnosiocu zahteva i dostaviće Saveznom organu, u dva primerka, pomenuti obrazac na kome je naznačena francuska odluka sa priloženim detaljnim popisom zaposlenja provedenih u francuskim rudnicima.

Nadležni jugoslovenski organ će na osnovu francuskih i jugoslovenskih zaključaka doneti odluku o visini penzije koja pada na njegov teret i koja se priznaje podnosiocu zahteva, i dostaviće preko Saveznog organa Nacionalnoj autonomnoj kasi jedan primerak tog obrasca na kome je naznačena ova odluka.

Glava 2

OSIGURANJE ZA SLUČAJ SMRTI

(PORODIČNE PENZIJE)

Član 9

Isti postupak primeniće se kod razmatranja zahteva za udovičku i dečiju penziju i kod određivanja njihovih prava.

Međutim, kada se radi o udovi, čiji je muž umro kao uživalac penzije, organ kome je upućen zahtev doneće odmah odluku na koju je obavezan prema svom zakonodavstvu i dostaviće zatim na posebnom obrascu (u dva primerka) ovu odluku organu druge zemlje. Ovaj drugi organ vratiće jedan primerak tog obrasca naznačujući u njemu odluku donetu na osnovu svog domaćeg zakonodavstva.

Glava 3

OSIGURANJE ZA SLUČAJ IZNEMOGLOSTI

Član 10

Radnik koji ispunjava uslove predviđene u članu 9 Opšte konvencije, a boravi u Francuskoj, radi dobijanja davanja u novcu iz osiguranja za slučaj iznemoglosti na teret jedne ili druge zemlje, podneće svoj zahtev u obliku i pod uslovima određenim francuskim zakonodavstvom, Društvu za rudarsku pomoć, kod kojega je poslednji put bio učlanjen.

Društvo za rudarsku pomoć će opremiti (kompletirani) zahtev i dostaviti ga Nacionalnoj autonomnoj kasi.

Nacionalna autonomna kasa dostaviće Saveznom organu u dva primerka obrazac predviđen u članu 7 koji će sadržati lične podatke sa tačnim datumom podnošenja zahteva uz prilog isprava i dokaza koji su ovome potrebni za određivanje trajanja uposlenja u rudnicima u Jugoslaviji, koja se smatraju valjanim prema jugoslovenskom zakonodavstvu o socijalnom osiguranju.

Savezni organ posle provedenog postupka, na pomenutim obrascima, dostaviće Autonomnoj kasi svoje zaključke koji se odnose na trajanje zaposlenja, prilažući njihov detaljan popis i naznačujući tačno za svako preduzeće, u kome je zainteresovano lice radilo, rudu koja se vadi i datum akta o osnivanju preduzeća.

Nacionalna autonomna kasa odrediće na osnovu ovih isprava i svih naknadnih podataka koje bude smatrala korisnim da zatraži, da li se zaposlenja provedena u Jugoslaviji mogu sabirati sa zaposlenjima provedenim pod režimom francuskog rudarskog socijalnog osiguranja saglasno članu 14 Konvencije i odredaba ovog Sporazuma.

Ako invalidska penzija treba da pada na teret Nacionalne autonomne kase, prema odredbama st. 2 i 3 člana 9 Opšte konvencije, ova Kasa će doneti odluku o pravu na tu penziju.

U protivnom slučaju ona će dostaviti dosije podnosioca zahteva Saveznom organu da nadležan jugoslovenski organ odredi zainteresovanom licu prava na davanja u novcu po osnovu osiguranja za slučaj iznemoglosti.

Član 11

Radnik, koji je nastanjen u Jugoslaviji, uputiće svoj zahtev za invalidsku penziju nadležnom jugoslovenskom organu socijalnog osiguranja koji ga dostavlja Saveznom organu u obliku i pod uslovima određenim jugoslovenskim zakonodavstvom.

Savezni organ će odmah dostaviti Nacionalnoj autonomnoj kasi poseban obrazac koji sadrži lične podatke sa tačnim datumom zahteva i uz prilog isprava i dokaza potrebnih Nacionalnoj autonomnoj kasi radi utvrđivanja trajanja zaposlenja u francuskim rudnicima koja zaposlenja se smatraju valjanim prema francuskom rudarskom socijalnom osiguranju.

Čim se ustanovi trajanje uposlenja u rudnicima u Jugoslaviji, koja se smatraju valjanim prema jugoslovenskom socijalnom osiguranju, Savezni organ dostaviće Nacionalnoj autonomnoj kasi na drugom primerku obrasca svoje zaključke koji se odnose na trajanje tih uposlenja prilažući njihov detaljan popis i naznačujući za svako preduzeće rudu koja se vadi i datum akta o osnivanju preduzeća.

Nacionalna autonomna kasa odrediće na osnovu ovih isprava i naknadnih podataka koje budu smatrala korisnim da zatraži, da li se zaposlenja provedena u Jugoslaviji mogu sabirati sa zaposlenjima pod režimom francuskog rudarskog socijalnog osiguranja saglasno članu 12 Konvencije i odredbama ovog Sporazuma.

Ako invalidska penzija treba da pada na teret jugoslovenskog organa za socijalno osiguranje, prema odredbama st. 2 i 3 člana 9 Opšte konvencije, Nacionalna autonomna kasa dostaviće Saveznom organu jedan primerak odgovarajućeg obrasca sa podacima francuske odluke po pitanju valjanosti uposlenja koja je zainteresovano lice provelo u francuskim rudnicima.

Nadležni jugoslovenski organi socijalnog osiguranja doneće odluku o pravu na invalidsku penziju podnosioca zahteva.

Ako invalidska penzija treba da pada na teret Nacionalne autonomne kase, ova će doneti odluku o pravu zainteresovanog lica u obliku i pod uslovima koji su utvrđeni francuskim zakonodavstvom.

Član 12

Prepisku i isprave, koje upućuju nadležni organi jugoslovenskog socijalnog osiguranja ustanovama francuskog rudarskog socijalnog osiguranja, dostavljaju se preko Saveznog organa nadležnog za socijalnog osiguranje, Nacionalnoj autonomnoj kasi za rudarsko socijalno osiguranje koja ih prosleđuje nadležnim francuskim ustanovama.

Prepiske i isprave koju upućuju nadležne ustanove francuskog rudarskog socijalnog osiguranja Saveznom organu nadležnom za socijalno osiguranje dostavljaju se preko Nacionalne autonomne kase za rudarsko socijalno osiguranje, koja ih prosleđuje jugoslovenskom Saveznom organu.

Ispravama i prepisci namenjenim francuskim ustanovama priložiće se i njihovi prevodi na francuski jezik.

U potvrdu čega potpisani propisno ovlašćeni u tu svrhu, izradili su ovaj Sporazum.

Rađeno u dva primerka u Parizu 9. decembra 1950.

J. Serres, s. r.

S. Makiedo, s. r.

J. Doublet, s. r

Ž. Cvejić, s. r.

SAVET ZA NARODNO ZDRAVLJE I SOCIJALNU POLITIKU FNRJ

Pariz, 9. decembra 1952. godine

Gospodinu Ministru rada i socijalnog osiguranja

Uprava za socijalno osiguranje

1 Ured

Član 3 Administrativnog osiguranja br. 3 o modalitetima za pripremu Opšte konvencije o socijalnom osiguranju zaključene između Francuske i Jugoslavije 5. januara 1950. za rudarske radnike predviđa da: „Za periode navršene pod francuskim režimom rudarskog socijalnog osiguranja sabiraće se jedino periodi rada navršeni u Jugoslaviji u takvim rudarskim preduzećima za koje bi, kad bi se nalazila u Francuskoj, bilo potrebno rešenje o koncesiji ili dozvola za eksploataciju, a bila su ustanovljena „aktom o osnivanju“ ili dozvolom za eksploataciju u smislu jugoslovenskog rudarskog zakonodavstva.“

Međutim, zbog ratnih događaja koje je Jugoslavija pretrpela u različito doba i zbog raznovrsnosti rudarskog zakonodavstva koji je ranije postojao, biće teško i često puta nemogućno da Savezni organ nadležan za socijalno osiguranje obavesti o datumima akata o ustanovljenju dozvole za rudarske eksploatacije u Jugoslaviji.

Biću Vam zahvalan ako biste ispitali da li bi u ovom slučaju, po našem mišljenju, bilo dovoljno saznati datum od kojeg je otpočela eksploatacija rudnika u pitanju u odnosu na redovne uslove predviđene zakonodavstvom na snazi, i od kada je ta eksploatacija dobila izvestan značaj.

Za Savet,
Žarko Cvejić, s. r.

MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNOG OSIGURANJA

Glavna uprava za socijalno osiguranje

Pariz, 9. decembra 1952.

Gospodine Pretsedniče,

Pismom današnjeg dana, potsetili ste me da član 3 Administrativnog sporazuma br. 3 o modalitetima za primenu Opšte konvencije o socijalnom osiguranju zaključene između Francuske i Jugoslavije 5. januara 1950. za rudarske radnike, predviđa: „Za periode navršene pod francuskim režimom rudarskog socijalnog osiguranja sabiraće se jedino periodi rada navršeni u Jugoslaviji u takvim rudarskim preduzećima za koje bi, kad bi se nalazila u Francuskoj, bilo potrebno rešenje o koncesiji ili dozvola za eksploataciju, a bila su ustanovljena „aktom o osnivanju“ ili dozvolom za eksploataciju, u smislu jugoslovenskog rudarskog zakonodavstva.“

Vi dodajete da zbog ratnih događaja koje je Jugoslavija pretrpela u različito doba i zbog raznovrsnosti rudarskog zakonodavstva koji je ranije postojao, biće teško i često puta nemogućno da Savezni organ nadležan za socijalno osiguranje obavesti o datumima akata o ustanovljenju dozvole za rudarske eksploatacije u Jugoslaviji.

Vi me molite da pod tim uslovima ispitam da li bi u ovom slučaju, po mom mišljenju, bilo dovoljno saznati datum od kojeg je otpočela eksploatacija rudnika u pitanju u odnosu na redovne uslove predviđene zakonodavstvom na snazi i od kada je ta eksploatacija dobila izvesan značaj.

Čast mi je saopštiti Vam da prihvatam Vaš predlog.

Izvolite primiti, Gospodine Pretsedniče, izraz mog osobitog poštovanja.

Jacques Doublet, s. r.

Gospodinu Pretsedniku

Saveta za narodno zdravlje i

socijalnu politiku Vlade Federativne

Narodne Republike Jugoslavije.

Br. 9766. – Iz Državnog sekretarijata za inostrane poslove, Beograd, 4. juna 1956. godine.

 *****************************

Uredba o ratifikaciji Sporazuma o izmenama i dopunama Opšte Konvencije o socijalnom osiguranju od 05. januara 1950.godine, Sporazuma o izmeni i dopuni Sporazuma o plaćanjuod 28. decembra 1960. godine i Protokola o zdravstvenoj zaštiti studenata, koji su zaključeni između Jugoslavije i Francuske

Sl. list SFRJ – Međunarodni ugovori i drugi sporazumi br. 1/67

ČLAN 1

Ratifikuju se Sporazum o izmenama i dopunama Opšte konvencije o socijalnom osiguranju od 5. januara 1950. godine, Sporazum o izmeni i dopuni Sporazuma o plaćanju od 28. decembra 1960. godine i Protokol o zdravstvenoj zaštiti studenata, koji su zaključeni između Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Republike Francuske, koji u originalu na francuskom jeziku i u prevodu na srpskohrvatskom jeziku glase:

 

SPORAZUM
O IZMENAMA I DOPUNAMA OPŠTE KONVENCIJE O SOCIJALNOM OSIGURANJU KOJA JE POTPISANA IZMEĐU JUGOSLAVIJE I FRANCUSKE NA DAN 5. JANUARA 1950. GODINE

Vlada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, i

Vlada Francuske Republike,

rešene da razvijaju međusobnu saradnju na socijalnom polju;

u želji da naročito poboljšaju prava koja su priznata Opštom konvencijom o socijalnom osiguranju zaključenom između dve države;

u nastojanju da instrumente koji ih međusobno vezuju usklade sa poboljšanjima do kojih je došlo u zakonodavstvima dve zemlje;

odlučile su da, u tom duhu, izmene Opštu konvenciju o socijalnom osiguranju od 5. januara 1950. godine i saglasile se o sledećim odredbama:

Član 1

U delu I – „Opšta načela“ navedene konvencije, čl. 2 i 3 menjaju se i dopunjuju kako sledi:

1) Član 2 paragraf 1, pod 1), b):

„b) Opšte zakonodavstvo kojim se uređuje socijalno osiguranje koje se primenjuje na osiguranike nepoljoprivrednih zanimanja, a obuhvata osiguranje rizika bolesti, invalidnosti, starosti, smrti i troškova materinstva, izuzimajući odredbe o dobrovoljnom osiguranju za slučaj starosti za francuske državljane koji se nalaze ili koji su bili u radnom odnosu ili van tog odnosa u inostranstvu.“

2) Član 2 paragraf 1 pod 2):

„U Jugoslaviji:

a) Zakonodavstvo o socijalnom osiguranju (zdravstveno osiguranje, invalidsko osiguranje, uključujući nesreću na poslu i profesionalne bolesti, penzijsko osiguranje), izuzimajući odredbe kojima se obezbeđuje posebna zaštita jugoslovenskim državljanima koji se nalaze ili su bili u radnom odnosu u inostranstvu;

b) Zakonodavstvo o organizaciji i finansiranju socijalnog osiguranja;

c) Zakonodavstvo o dodacima na decu.“

3) Član 2 paragraf 2 pod b):

„b) Na zakonodavna i druga normativna akta kojima se postojeća uređenja socijalnog osiguranja proširuju na nove kategorije korisnika – samo ako u tom pogledu vlada države koja menja svoje zakonodavstvo, ne saopšti svoje protivljenje vladi druge države u roku od tri meseca od dana službenog objavljivanja odnosnih akata.“

4) U članu 2 unosi se paragraf 3, koji glasi:

„Paragraf 3 – Uslovi pod kojima će se odredbe francuskog zakonodavstva o posebnom uređenju za studente i odredbe jugoslovenskog uređenja zdravstvene zaštite studenata moći primeniti na državljane druge države, biće predmet posebnog protokola.“

5) Član 3 paragraf 2 pod a):

„a) Radnik i sa njim izjednačeno lice zapošljen u preduzeću koje na teritoriji jedne od dveju država ima svoj pogon kome on redovno pripada, i koji je upućen od strane tog preduzeća da za njegov račun izvrši određeni posao na području druge države, ostaje podvrgnut zakonodavstvu prve države kao da je produžio da radi na njenoj teritoriji, pod uslovom da predvidljivo trajanje posla koji treba da izvrši ne pređe tri godine, podrazumevajući i trajanje godišnjeg odmora.“

6) Član 3 paragraf 4:

„Paragraf 4 – Upravne vlasti strana ugovornica mogu sporazumno predvideti i druge izuzetke od pravila sadržanih u paragrafima 1 i 3 ovog člana; one se mogu, isto tako, sporazumeti da se izuzeci predviđeni u paragrafu 2 ne primenjuju u nekim posebnim slučajevima.“

Član 2

Glava I „Osiguranje za slučaj bolesti – materinstva – smrti“ iz dela II „Posebne odredbe“ Opšte konvencije o socijalnom osiguranju, ukida se i zamenjuje sledećim odredbama:

„GLAVA I – OSIGURANJE ZA SLUČAJ BOLESTI – MATERINSTVA – SMRTI

Deo I – Pravo na davanje

Član 5

Radnici i sa njima izjednačena lica koji odlaze iz Francuske u Jugoslaviju ili obratno, uživaju, kao i članovi njihove porodice koji žive s njima u istom domaćinstvu u zemlji novog mesta rada, davanja iz osiguranja za slučaj bolesti te zemlje:

1) ukoliko je prilikom njihovog poslednjeg dolaska u tu zemlju utvrđeno da su sposobni za rad;

2) ukoliko su stekli svojstvo socijalnog osiguranika posle svog poslednjeg dolaska na teritoriju zemlje novog mesta rada;

3) ukoliko ispunjavaju uslove propisane zakonodavstvom te zemlje, uzimajući u obzir, ako je to potrebno, periode osiguranja ili sa njima izjednačene periode, navršene po osnovu zakonodavstva druge zemlje.

Član 6

Radnici i sa njima izjednačena lica, koji odlaze iz Francuske u Jugoslaviju ili obratno, uživaju, kao i članovi njihove porodice, u Jugoslaviji ili Francuskoj, davanja za slučaj materinstva:

1) ukoliko su bili u radnom odnosu ili na izjednačenom poslu u zemlji njihovog novog mesta rada;

2) ukoliko u toj zemlji ispunjavaju uslove propisane za uživanje pomenutih davanja, sabirajući, ako je to potrebno, periode osiguranja i sa njima izjednačene periode navršene u jednoj i drugoj zemlji.

Ako do porođaja ne dođe na teritoriji zemlje zapošljenja, davanja u naturi pružaju se prema zakonodavstvu koje je na snazi u drugoj zemlji. Ova davanja naknađuju se shodno uslovima koji su predviđeni u članu 8G.

Član 7

Radnici i sa njima izjednačena lica koji odlaze iz jedne zemlje u drugu stiču pravo na posmrtne pomoći, koje predviđa francusko ili jugoslovensko zakonodavstvo, shodno zakonodavstvu zemlje novog mesta rada:

1) ukoliko su u toj zemlji bili u radnom odnosu ili na izjednačenom poslu;

2) ukoliko ispunjavaju uslove propisane za uživanje davanja u odnosu na zakonodavstvo zemlje njihovog novog mesta rada, sabirajući, ako je to potrebno, periode osiguranja i sa njima izjednačene periode navršene u jednoj i drugoj zemlji.

Član 8

Paragraf 1 – Francuski ili jugoslovenski radnik ili sa njim izjednačeno lice, kome su priznata davanja iz osiguranja za slučaj bolesti i materinstva na teret ustanove jedne od dveju zemalja, i koji boravi na području pomenute zemlje, zadržava to pravo i kad boravi na teritoriji druge zemlje, pod uslovom da je pre promene boravka dobio odobrenje ustanove kod koje je osiguran, koja će pravilno oceniti razloge ove promene.

Paragraf 2 – Francuski ili jugoslovenski radnik, ili sa njim izjednačeno lice, koji je osiguran kod ustanove socijalnog osiguranja, a nastanjen je u jednoj od dveju zemalja, ima pravo na davanja iz osiguranja za slučaj bolesti i materinstva za vreme privremenog boravka na plaćenom odsustvu u svojoj zemlji porekla, kad njegovo stanje zahteva neposrednu lekarsku negu, podrazumevajući tu i bolničko lečenje.

Član 8A

Francuski ili jugoslovenski radnici na koje se odnosi paragraf 2 pod a) člana 3 ove konvencije, kao i članovi porodice koji se nalaze u njihovoj pratnji, imaju pravo na davanja iz osiguranja za slučaj bolesti i materinstva za vreme svoga boravka u zemlji u kojoj su zapošljeni.

Član 8B

Članovi porodice francuskog ili jugoslovenskog radnika, ili sa njim izjednačenog lica, koji su redovno nastanjeni u jednoj od dveju zemalja, dok je radnik zapošljen u drugoj zemlji, imaju pravo na davanja u naturi iz osiguranja za slučaj bolesti i materinstva koja predviđa zakonodavstvo zemlje u kojoj su nastanjeni.

Pravo na davanja predviđena ovim članom prestaje po isteku roka od šest godina, računajući od dana kad je radnik stupio na teritoriju zemlje novog zapošljenja.

Član 8C

Paragraf 1 – Francuski ili jugoslovenski radnici, ili sa njima izjednačena lica, kojima je određena penzija shodno ovoj konvenciji, sabiranjem perioda osiguranja imaju pravo na davanja u naturi iz osiguranja za slučaj bolesti i materinstva prema odredbama zakonodavstva zemlje u kojoj su nastanjeni.

Paragraf 2 – Isto važi i za francuske ili jugoslovenske radnike kojima je određena renta zbog nesreće na poslu, starosna renta ili penzija ili invalidska penzija na teret samo jedne od dveju zemalja, a nastanjeni su u drugoj zemlji.

Paragraf 3 – Članovi porodice lica pomenutih u prethodnim paragrafima 1 i 2 imaju pravo na davanja u naturi iz osiguranja za slučaj bolesti i materinstva prema odredbama zakonodavstva zemlje u kojoj su nastanjeni.

Odeljak II – Služba davanja i obračunska plaćanja između ustanova

Član 8D

Kad radnik ili s njim izjednačeno lice ili članovi njegove porodice imaju pravo na davanja primenom čl. 8, 8A, 8B i 8C ili poslednjeg stava člana 6, davanja u naturi pruža ustanova u mestu boravišta prema odredbama zakonodavstva koje ova ustanova primenjuje naročito u pogledu obima i načina pružanja davanja u naturi. Međutim, u slučajevima na koje se odnose čl. 8 i 8A, ova davanja se pružaju za vreme koje predviđa zakonodavstvo koje primenjuje ustanova kod koje je radnik osiguran.

Član 8E

Priznavanje proteza, ortopedskih pomagala veće vrednosti i drugih davanja u naturi uslovljeno je, osim u slučaju hitne potrebe, odobrenjem ustanove kod koje je radnik osiguran.

Pojam hitne potrebe definisaće vrhovne upravne vlasti dve zemlje.

Međutim, odobrenje ustanove kod koje je radnik osiguran nije potrebno ako se radi o troškovima koji se naknađuju prema paušalnim osnovama shodno odredbama člana 8G.

Član 8F

Kad radnik ili s njim izjednačeno lice ima pravo na davanja primenom čl. 8 i 8A, davanja u novcu pruža ustanova kod koje je radnik osiguran.

Član 8G

Paragraf 1 – Davanja u naturi koja se pružaju na osnovu odredaba čl. 8, 8A, 8B i poslednjeg stava člana 6, naknadiće ustanova kod koje je radnik osiguran ustanovi koja ih je pružila u drugoj zemlji.

Paragraf 2 – Administrativnim sporazumom odrediće se način i visina naknada predviđenih ovim članom; ove naknade se isplaćuju bilo na osnovu potvrda o stvarnim troškovima, bilo prema paušalnim osnovama.

Međutim, nadležne vlasti dve strane ugovornice mogu u cilju pojednostavljenja sporazumno odlučiti da se nikakve naknade ne vrše između ustanova dveju zemalja.

Član 8H

Za davanja koja se pružaju primenom člana 8C ne vrše se nikakve naknade između ustanova.“

Član 3

U glavi II „Invalidsko osiguranje“ iz dela II „Posebne odredbe“ Opšte konvencije o socijalnom osiguranju, čl. 9, 10 i 11 menjaju se kako sledi:

„Član 9

Paragraf 1 – Jugoslovenskim ili francuskim radnicima ili sa njima izjednačenim licima, koji su uzastopno ili naizmenično na području dve strane ugovornice bili osigurani u jednom ili u više uređenja invalidskog osiguranja, sabiraju se periodi osiguranja navršeni u tim uređenjima ili periodi izjednačeni sa periodima osiguranja na osnovu propisa koji važe za ova uređenja, pod uslovom da se ti periodi ne poklapaju i to kako u cilju određivanja prava na davanja u novcu ili u naturi, tako i u cilju očuvanja ili uspostavljanja tog prava.

Paragraf 2 – Davanja u novcu iz invalidskog osiguranja određuju se shodno odredbama zakonodavstva koje se primenjivalo na zainteresovano lice u trenutku nesposobnosti za rad posle koje je nastupila invalidnost, a padaju na teret ustanove nadležne prema tom zakonodavstvu.

Član 10

Ako posle obustave invalidske penzije osiguranik ponovno uspostavi svoje pravo, isplatu davanja preuzima ustanova koja je obavezna da isplaćuje prvobitno određenu penziju.

Ako posle ukidanja invalidske penzije stanje osiguranikovo zahteva određivanje nove invalidske penzije, ova penzija se isplaćuje na osnovu pravila sadržanim u gornjem članu 9.

Član 11

Invalidska penzija pretvara se, ako je to potrebno, u starosnu penziju u trenutku kada budu ispunjeni uslovi propisani zakonodavstvom jedne od dve zemlje koja bi mogla učestvovati u plaćanju starosne penzije.

U tom slučaju primenjuju se odredbe sledeće glave III.

Ako su ukupna davanja na koja osiguranik može polagati pravo u svakom uređenju dve zemlje osiguranja za slučaj starosti niža od iznosa invalidske penzije, priznaje se razlika na teret nosioca osiguranja koji je odredio ovu penziju.“

Član 4

U glavi IV „Zajedničke odredbe osiguranja za slučaj invalidnosti i starosti“ iz dela II „Posebne odredbe“ Opšte konvencije o socijalnom osiguranju član 19 se menja kako sledi:

„Član 19

Paragraf 1 – Bez obzira na odredbe člana 14, ako ukupno trajanje perioda navršenih na osnovu zakonodavstva jedne od dve države ne iznosi godinu dana, nikakvo davanje se neće priznati po osnovu tog zakonodavstva.

Paragraf 2 – Periode iz prethodnog paragrafa uzima u obzir nadležna ustanova druge države u cilju primene člana 14.“

Član 5

Ukida se glava V „Zajedničke odredbe za razne rizike“ iz dela II „Posebne odredbe“ Opšte konvencije o socijalnom osiguranju.

Član 6

Ukida se glava VII „Porodična davanja“ iz dela II „Posebne odredbe“ Opšte konvencije o socijalnom osiguranju i zamenjuje se sledećim odredbama:

„GLAVA VII – PORODIČNA DAVANJA

Član 23

Ako, radi sticanja prava na porodična davanja koja se priznaju za decu koja borave na teritoriji jedne od strana ugovornica, nacionalno zakonodavstvo zahteva navršenje perioda rada, profesionalne delatnosti ili sa njima izjednačene delatnosti, uzimaju se u obzir periodi navršeni kako u jednoj tako i u drugoj zemlji.

Član 23A

Paragraf 1 – Radnici ili sa njima izjednačena lica, francuski ili jugoslovenski državljani, zapošljeni na teritoriji jedne od dve države, imaju za svoju decu koja borave na teritoriji druge države pravo na porodične dodatke pod uslovima koji će sporazumno odrediti dve vlade.

Paragraf 2 – Pravo na porodične dodatke, predviđeno u ovom članu, prestaje po isteku roka od šest godina, računajući od dana kad je radnik stupio na teritoriju zemlje novog zapošljenja.

Član 23B

Deca radnika iz paragrafa 2 pod a) člana 3, koja prate radnika prilikom njegovog privremenog zapošljenja u drugoj zemlji, stiču pravo na porodična davanja predviđena zakonodavstvom zemlje porekla.“

Član 7

U delu II „Posebne odredbe“, glava VIII „Nesreća na poslu i profesionalne bolesti“ Opšte konvencije o socijalnom osiguranju:

– član 26 se ukida i zamenjuje se niže navedenim odredbama čl. 26, 26A, 26B i 26C:

„Član 26

Paragraf 1 – Svaki radnik u radnom odnosu, ili sa njima izjednačeno lice, koji pretrpi nesreću na poslu ili profesionalnu bolest u Francuskoj ili Jugoslaviji i koji se preseli na teritoriju druge zemlje ima, na teret ustanove kod koje je osiguran, pravo na davanja u naturi koja mu pruža ustanova novog mesta boravišta.

Radnik, pre nego što pređe u drugu zemlju, treba da dobije odobrenje od ustanove kod koje je osiguran, koja će voditi računa o razlozima promene boravišta.

Paragraf 2 – Davanja u naturi predviđena u paragrafu 1 pruža ustanova novog mesta boravišta prema odredbama zakonodavstva koje primenjuje ova ustanova u pogledu obima i načina pružanja davanja u naturi. Međutim, trajanje ovih davanja predviđeno je zakonodavstvom zemlje u kojoj je radnik osiguran.

Paragraf 3 – U slučaju iz paragrafa 1 ovog člana pružanje proteza, ortopedskih pomagala veće vrednosti i ostalih davanja u naturi većeg obima uslovljeno je, izuzev hitnog slučaja, odobrenjem ustanove kod koje je radnik osiguran.

Pojam apsolutne hitnosti definisaće vrhovne upravne vlasti dve zemlje.

Međutim, odobrenje ustanove osiguranja neće se zahtevati ako odgovarajući troškovi budu naknađeni putem paušala.

Paragraf 4 – Davanja u naturi koja se pružaju u slučaju predviđenom u paragrafu 1 ovog člana naknadiće ustanova osiguranja ustanovama koje su ova davanja pružala na način koji će biti utvrđen administrativnim sporazumom.

Paragraf 5 – Odredbe prethodnih paragrafa 1, 2, 3 i 4 ne primenjuju se na lica unesrećena na poslu u poljoprivredi u Francuskoj, kad se presele u Jugoslaviju.

U tom slučaju davanja svih vrsta pruža neposredno odgovorni poslodavac ili onaj kod koga se poslodavac osigurao.

Paragraf 6 – U slučaju promene boravišta koja je predviđena u paragrafu 1 ovog člana, davanje u novcu pruža shodno zakonodavstvu koje za nju važi, ustanova kod koje je radnik osiguran.

Član 26A

Radi određivanja stepena trajne nesposobnosti koja je nastala usled nesreće na poslu ili profesionalne bolesti u odnosu na francusko ili jugoslovensko zakonodavstvo, nesreće na poslu ili profesionalne bolesti koje su ranije nastale shodno zakonodavstvu druge države, smatraće se kao da su nastale shodno zakonodavstvu prve države.

Član 26B

Davanja za slučaj profesionalne bolesti na osnovu koje se može steći pravo na obeštećenje prema zakonodavstvima obeju država ugovornica, priznaće se samo po osnovu zakonodavstva one države na čijoj teritoriji je obavljeno poslednje zapošljenje koje je moglo da izazove profesionalnu bolest takve vrste i pod uslovom da zainteresovano lice ispunjava uslove predviđene tim zakonodavstvom.

Međutim, ako lice unesrećeno na poslu ne ispunjava uslove koje predviđa zakonodavstvo ove države, njegovo pravo na obeštećenje razmatra nadležna ustanova one države na čijoj je teritoriji zainteresovano lice bilo ranije izloženo ovom riziku.

Član 26C

Kad u slučaju pogoršanja profesionalne bolesti radnik, koji je uživao ili uživa naknadu zbog profesionalne bolesti na osnovu zakonodavstva jedne od država ugovornica zahteva, za profesionalnu bolest iste vrste, da mu se prizna pravo na davanje na osnovu zakonodavstva druge zemlje, primenjuju se sledeća pravila:

a) ako radnik na teritoriji ove države nije bio na radnom mestu koje može da izazove ili pogorša profesionalnu bolest, ustanova osiguranja prve države ostaje i dalje obavezna da preuzme na svoj teret davanja prema svom zakonodavstvu, vodeći računa o pogoršanju;

„b) ako je radnik na teritoriji ove poslednje države bio na takvom radnom mestu, ustanova kod koje je on osiguran u prvoj državi ostaje i dalje obavezna da pruža davanja na osnovu sopstvenog zakonodavstva, ne uzimajući u obzir pogoršanje; ustanova druge države kod koje je on bio osiguran isplaćuje radniku dodatak čiji se iznos određuje prema zakonodavstvu ove druge države a predstavlja razliku između iznosa davanja koji pripada posle pogoršanja i iznosa koji bi pripadao da je bolest, pre pogoršanja, nastala na njenoj teritoriji.“

Član 8

U delu III glava II „Razne odredbe“ Opšte konvencije o socijalnom osiguranju, čl. 33 i 35 Opšte konvencije menjaju se kako sledi:

„Član 33

Paragraf 1 – Ustanove koje su obavezne na socijalna davanja na osnovu ove konvencije oslobađaju se ove obaveze plaćanjem u valuti svoje zemlje. Transfer iznosa koji odgovara davanjima koje duguju jedna i druga strana vrši se shodno odredbama sporazuma o plaćanju između Francuske i Jugoslavije koji je na snazi na dan vršenja transfera.

Paragraf 2 – U pogledu obračunskih plaćanja koja se izračunavaju na osnovu stvarnih troškova, ili na paušalnim osnovama, predviđenih Konvencijom, ustanove dveju država iskazuju svoja potraživanja u svojoj nacionalnoj valuti, a odgovarajući transferi vrše se shodno odredbama sporazuma o plaćanju na snazi između dve strane ugovornice.

Paragraf 3 – Kod transfera plaćanja koja su predviđena u paragrafima 1, i 2, primenjuje se kurs koji proizilazi iz zvaničnog pariteta dve valute.

Član 35

Ako se zakonodavstvom jedne od strana ugovornica isplata davanja u inostranstvu uslovljava odobrenjem, ovo odobrenje neće se zahtevati za državljane druge strane ugovornice, koji imaju boravište u svojoj zemlji porekla“.

Član 9

Za francuske i jugoslovenske radnike, koji su zapošljeni u jednoj od dve zemlje na dan stupanja na snagu ovih izmena i dopuna, taj dan predstavlja početak rokova koji su predviđeni u novim članovima 8B i 23A Konvencije.

Član 10

Paragraf 1 – Ove izmene i dopune su zaključene za trajanje koje važi za Konvenciju.

Paragraf 2 – Svaka strana ugovornica saopštiće drugoj strani ispunjenje ustavnih formalnosti koje se traže radi stupanja na snagu ovih izmena i dopuna.

Ove izmene i dopune stupaju na snagu prvog dana drugog meseca koji sledi onom danu kada je izvršeno poslednje saopštenje.

Rađeno u Beogradu, 8. februara 1966. godine u dva primerka.

Za Vladu

 

Socijalističke Federativne

Za Vladu

Republike Jugoslavije,

Francuske Republike,

Risto Džunov, s. r.

Pierre Francfort, s. r.

 

 *****************************

SPORAZUM
O IZMENI I DOPUNI SPORAZUMA O PLAĆANJU KOJI JE ZAKLJUČEN 28. DECEMBRA 1960. GODINE IZMEĐU SOCIJALISTIČKE FEDERATIVNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE I FRANCUSKE REPUBLIKE

Član 1

Prilog „Liste redovnih plaćanja“ uz Francusko-jugoslovenski sporazum o plaćanju od 28. decembra 1960. godine dopunjuje se kako sledi:

13 bis – Novčana davanja svake vrste (penzije i rente, dodaci, naknade…) koje se duguju po osnovu socijalnog osiguranja i obračunska plaćanja između organa socijalnog osiguranja.

Član 2

Svaka od strana ugovornica saopštiće drugoj strani ugovornici da je izvršila ustavne formalnosti potrebne za stupanje na snagu ove izmene i dopune.

Ova izmena i dopuna stupiće na snagu na dan kada bude izvršeno poslednje saopštenje.

Rađeno u dva primerka u Beogradu na dan 8. februara 1966. godine.

Za Vladu

 

Socijalističke Federativne

Za Vladu

Republike Jugoslavije,

Francuske Republike,

Risto Džunov, s. r.

Pierre Francfort, s. r.

 

PROTOKOL
O OBEZBEĐENJU LEČENJA STUDENATA

Vlada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i

Vlada Francuske Republike,

u želji da, u socijalnoj oblasti, obezbede zaštitu državljanima jedne države, koji produžuju školovanje na teritoriji druge države, odlučili su da usvoje sledeće mere:

Član 1

Francuski sistem socijalnog osiguranja studenata koji važi za metropolu, ustanovljen u prvom delu VI knjige Zakonika o socijalnom osiguranju, primenjuje se pod istim uslovima kao za francuske studente i na jugoslovenske studente koji studiraju u Francuskoj a nisu u toj zemlji socijalno osigurani niti su članovi porodice socijalnog osiguranika.

Član 2

Jugoslovenski sistem zdravstvene zaštite studenata primenjuje se, pod istim uslovima kao za jugoslovenske studente, i na francuske studente koji studiraju u Jugoslaviji, a nisu u toj zemlji socijalno osigurani niti su članovi porodice socijalnog osiguranika.

Član 3

Svaka od strana ugovornica dostaviće drugoj strani saopštenje o svom ustavnom postupku radi stupanja na snagu ovog protokola.

Ovaj protokol stupa na snagu prvog dana drugog meseca posle dana kada je dostavljeno poslednje saopštenje.

Član 4

Ovaj protokol je zaključen za vreme od godine dana, računajući od dana njegovog stupanja na snagu i biće prećutno obnovljen, ukoliko ne bude otkazan, u kom slučaju se otkazivanje mora saopštiti tri meseca pre isteka roka.

U slučaju otkazivanja, odredbe ovog protokola će se primenjivati na stečena prava.

Rađeno 8. II 1966. godine u Beogradu, u dva primerka.

Za Vladu

 

Socijalističke Federativne

Za Vladu

Republike Jugoslavije,

Francuske Republike,

Risto Džunov, s. r.

Pierre Francfort, s. r.

 

FRANCUSKA REPUBLIKA
FRANCUSKA AMBASADA 
U JUGOSLAVIJI

Beograd, 8. februara 1966.

Gospodine Savezni sekretaru,

Novi član 23A Opšte konvencije o socijalnom osiguranju zaključene između Francuske i Jugoslavije određuje u svom paragrafu 1:

„Radnici u radnom odnosu i sa njima izjednačena lica, francuskog ili jugoslovenskog državljanstva, zapošljeni na području jedne od dve države imaju za svoju decu, koja borave na teritoriji druge države, pravo na porodične dodatke pod uslovima koji će biti utvrđeni zajedničkim sporazumom između dve vlade.“

U cilju primene ovog teksta, čast mi je da Vam predložim sledeće mere:

1) pravo na porodične dodatke podređeno je uslovu da radnik ispunjava uslove u pogledu rada koje predviđa zakonodavstvo o porodičnim dodacima koje se primenjuje u mestu njegovog rada; nadležni organ vodiće računa, ukoliko je to potrebno, o svim periodima zapošljenja ili sa njima izjednačenim periodima navršenim na području dve države;

2) dodaci se isplaćuju po osnovu perioda zapošljenja i sa njima izjednačenih perioda;

3) deca korisnici dodataka jesu ona deca koju radnik izdržava, pod uslovom da imaju svojstvo bračne dece, vanbračne priznate dece ili usvojene dece u odnosu na radnika ili njegovog bračnog druga.

Dodaci za svaku porodicu priznaju se počev od drugog deteta; oni se isplaćuju do 15 godina života;

4) isplatu dodatka vrši na svoj teret ustanova kod koje su radnici osigurani po osnovu svog zapošljenja;

5) visina porodičnih dodataka utvrđuje se skalom koju sporazumno određuju nadležne vlasti dve države; ova skala može se revidirati, vodeći naročito računa o visini porodičnih dodataka u zemlji zapošljenja i promene u troškovima života u mestu boravka porodice. Ova revizija može se vršiti samo jedanput godišnje;

6) posebnim administrativnim sporazumom između nadležnih vlasti dve države utvrdiće se praktičan način sprovođenja prethodnih mera naročito u pogledu određivanja dodataka i njihove isplate u zemlji u kojoj deca borave.

Bio bih Vam zahvalan da me obavestiti da li se sa ovim predlogom slaže Jugoslovenska vlada. U potvrdom slučaju, ovo pismo i Vaš odgovor smatraće se kao sporazum između naše dve vlade predviđen u članu 23A paragraf 1 Opšte konvencije o socijalnom osiguranju. Ovaj sporazum stupa na snagu na dan i pod istim uslovima kao što su oni predviđeni za stupanje na snagu izmena i dopuna, pod današnjim datumom, Opšte konvencije o socijalnom osiguranju između Francuske i Jugoslavije, potpisane 5. januara 1950. godine.

Izvolite primiti, gospodine Savezni sekretare, izraze mog visokog poštovanja.

Pierre Francfort, s. r. 
ambasador Francuske

Njena ekselencija
gospodin R. Džunov,
savezni sekretar za rad.
Beograd

Beograd, 8. februara 1966.

Gospodine Ambasadore,

Pismom od 8. februara 1966. godine izvestili ste me o sledećem:

„Novi član 23A Opšte konvencije o socijalnom osiguranju zaključene između Francuske i Jugoslavije određuje u svom paragrafu 1:

„Radnici u radnom odnosu i sa njima izjednačena lica, francuskog ili jugoslovenskog državljanstva, zapošljeni na području jedne od dve države imaju za svoju decu, koja borave na teritoriji druge države, pravo na porodične dodatke pod uslovima koji će biti utvrđeni zajedničkim sporazumom između dve vlade.“

U cilju primene ovog teksta, čast mi je da Vam predložim sledeće mere:

1) pravo na porodične dodatke podređeno je uslovu da radnik ispunjava uslove u pogledu rada koje predviđa zakonodavstvo o porodičnim dodacima koje se primenjuje u mestu njegovog rada; nadležni organ vodiće računa, ukoliko je to potrebno, o svim periodima zapošljenja ili sa njima izjednačenim periodima navršenim na području dve države;

2) dodaci se isplaćuju po osnovu perioda zapošljenja i sa njima izjednačenih perioda;

3) deca korisnici dodatka jesu ona deca koju radnik izdržava, pod uslovom da imaju svojstvo bračne dece, vanbračne priznate dece ili usvojene dece u odnosu na radnika ili njegovog bračnog druga.

Dodaci za svaku porodicu priznaju se počev od drugog deteta; oni se isplaćuju do 15 godina života;

4) isplatu dodataka vrši na svoj teret ustanova kod koje su radnici osigurani po osnovu svog zapošljenja;

5) visina porodičnih dodataka utvrđuje se skalom koju sporazumno određuju nadležne vlasti dve države; ova skala može se revidirati, vodeći naročito računa o visini porodičnih dodataka u zemlji zapošljenja i promene u troškovima života u mestu boravka porodice. Ova revizija može se vršiti samo jedanput godišnje;

6) posebnim administrativnim sporazumom između nadležnih vlasti dve države utvrdiće se praktičan način sprovođenja prethodnih mera naročito u pogledu određivanja dodataka i njihove isplate u zemlji u kojoj deca borave.

Bio bih Vam zahvalan da me obavestiti da li se sa ovim predlogom slaže Jugoslovenska vlada. U potvrdom slučaju, ovo pismo i Vaš odgovor smatraće se kao sporazum između naše dve vlade predviđen u članu 23A paragraf 1 Opšte konvencije o socijalnom osiguranju. Ovaj sporazum stupa na snagu na dan i pod istim uslovima kao što su oni predviđeni za stupanje na snagu izmena i dopuna, pod današnjim datumom, Opšte konvencije o socijalnom osiguranju između Francuske i Jugoslavije, potpisane 5. januara 1950. godine.“

Čast mi je obavestiti Vas da je moja Vlada saglasna sa predloženim merama.

Izvolite primiti, gospodine Ambasadore, izraze mog visokog poštovanja.

Savezni sekretar za rad,
       Risto Džunov, s. r.        

Njegova ekselencija 
gospodin Pierre Francfort, 
ambasador Francuske
Beograd

ČLAN 2

Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom listu SFRJ“.

 *****************************

Uredba o ratifikaciji Sporazuma o izmenama i dopunama Opšte Konvencije o socijalnom osiguranju između Jugoslavije i Francuske, dopunjene i izmenjene Novelom od 08. februara 1966. godine

Sl. list SFRJ – Međunarodni ugovori i drugi sporazumi br. 17/71

ČLAN 1

Ratifikuje se Sporazum o izmenama i dopunama Opšte konvencije o socijalnom osiguranju, potpisane 5. januara 1950. godine između Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Republike Francuske i dopunjene i izmenjene Novelom od 8. februara 1966. godine, koji se odnosi na određivanje prava na obeštećenje u slučaju profesionalnih bolesti, potpisan 13. februara 1969. godine u Beogradu, u originalu na srpskohrvatskom i francuskom jeziku.

ČLAN 2

Tekst Sporazuma glasi:

 

SPORAZUM 
O IZMENAMA I DOPUNAMA OPŠTE KONVENCIJE O SOCIJALNOM OSIGURANJU POTPISANE 5. JANUARA 1950. GODINE IZMEĐU JUGOSLAVIJE I FRANCUSKE, DOPUNJENE I IZMENJENE NOVELOM OD 8. FEBRUARA 1966. GODINE, KOJI SE ODNOSI NA ODREĐIVANJE PRAVA NA OBEŠTEĆENJE U SLUČAJU PROFESIONALNIH BOLESTI

Vlada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Vlada Republike Francuske,

rešene da razvijaju svoju saradnju u socijalnoj oblasti,

u želji, posebno, da poboljšaju prava radnika u pogledu profesionalnih bolesti, odlučile su u tom duhu, da dopune Opštu konvenciju o socijalnom osiguranju od 5. januara 1950. godine, izmenjenu Novelom od 8. februara 1966. godine i sporazumele su se o sledećim odredbama:

Odeljak prvi

OPŠTE ODREDBE

Član 1

U odeljku II (posebne odredbe), glava VIII (nesreće na poslu i profesionalne bolesti) Opšta konvencija o socijalnom osiguranju, ukidaju se članovi 26.B i 26.C i zamenjuju se niže navedenim odredbama članova 26.B do 26.I:

„Član 26B

Ako zakonodavstvo jedne od država priznaje davanja po osnovu profesionalnih bolesti uslovljava da je bolest prvi put medicinski utvrđena na njenoj teritoriji, smatraće se da je ovaj uslov ispunjen kad je ta bolest prvi put utvrđena na teritoriji druge države.

Član 26C

Kada je lice obolelo od sklerogene pneumokonioze obavljalo rad, koji može da izazove ovu bolest, na teritoriji Jugoslavije i Francuske, davanja, na koja može da polaže pravo obolelo lice ili članovi njegove porodice, priznaju se isključivo prema zakonodavstvu one države na čijoj teritoriji je taj rad obavljen poslednji put, pod rezervom da zainteresovano lice ispunjava uslove predviđene tim zakonodavstvom i uzimajući u obzir odredbe predviđene eventualno u članovima 26.B, 26.D i 26.E.

Član 26D

Ako zakonodavstvo jedne od država uslovljava pravo na naknadu time da je profesionalna bolest utvrđena u određenom roku posle prestanka poslednjeg rada koji može da izazove bolest, nadležna ustanova ove države će kad razmatra u kom vremenu je ovaj poslednji rad obavljen uzeti u obzir, ako je to potrebno, i rad iste prirode koji je obavljen na teritoriji druge države, kao da je taj rad obavljen na njenoj sopstvenoj teritoriji.

Član 26E

Ako zakonodavstvo jedne od država uslovljava pravo na naknadu time da je rad koji može da izazove profesionalnu bolest obavljen u određenom trajanju, nadležna ustanova te države će uzeti u obzir, u onoj meri u kojoj to bude potrebno, periode u kojima je taj rad obavljen na teritoriji druge države.

Član 26F

Odredbe članova 26D i 26E primenjuju se samo ako je lice obolelo od sklerogene pneumokonioze.

Član 26G

Ako, uzimajući u obzir kad je to potrebno odredbe čl. 26B, 26D i 26E, obolelo lice ne ispunjava uslove predviđene zakonodavstvom one države na čijoj je teritoriji poslednji put obavljen rad koji može da izazove profesionalnu bolest, njeno pravo na obeštećenje će razmatrati, uzimajući eventualno u obzir odredbe pomenutih članova, nadležna ustanova one države na čijoj je teritoriji to lice bilo ranije izloženo tom riziku.

Član 26H

U slučaju primene odredaba predviđenih u čl. 26D i 26E ili u jednom od tih članova, novčana davanja, uključujući i rente, dele se između nadležnih francuskih i jugoslovenskih ustanova. Ova podela se vrši srazmerno trajanju perioda osiguranja za slučaj starosti navršenih prema zakonodavstvu svake od tih država u odnosu na ukupno trajanje perioda osiguranja za slučaj starosti navršenih prema zakonodavstvu dveju država na dan kada su ova davanja počela da teku.

Član 26I

Kad u slučaju pogoršanja profesionalne bolesti, radnik, koji je uživao ili uživa naknadu zbog profesionalne bolesti na osnovu zakonodavstva jedne od država ugovornica, zatraži zbog iste profesionalne bolesti pravo na naknadu na osnovu zakonodavstva druge države, primeniće se sledeća pravila:

I Slučaj kad je došlo do primene odredaba člana 26H:

a) nadležna ustanova osiguranja države, na osnovu čijeg zakonodavstva su odobrena davanja u skladu sa članom 26C ili članom 26G, ostaje dužna da pruža na svoj teret davanja na osnovu svog sopstvenog zakonodavstva, uzimajući u obzir pogoršanja;

b) teret novčanih davanja deli se između ustanova koje su učestvovale u snošenju ranijih davanja, u smislu člana 26H. Međutim, ako je obolelo lice ponovo obavljalo rad koji je mogao da izazove ili pogorša odnosnu profesionalnu bolest, ustanova osiguranja države na čijoj teritoriji je obavljen taj novi rad snosi na svoj teret razliku između iznosa davanja koji pripada kad se uzme u obzir pogoršanje i iznosa koji pripada bez obzira na pogoršanje.

II Slučaj kad nije primenjen član 26H:

a) ako radnik na teritoriji druge države nije obavljao rad koji može da izazove ili pogorša profesionalnu bolest, ustanova osiguranja prve države ostaje dužna da na svoj teret uzme isplatu davanja prema svom vlastitom zakonodavstvu, vodeći računa o pogoršanju;

b) ako je radnik na teritoriji druge države obavljao takav rad, ustanova osiguranja prve države ostaje dužna da plaća davanja na osnovu sopstvenog zakonodavstva ne uzimajući u obzir pogoršanje; ustanova osiguranja druge države priznaće radniku dodatak čiji se iznos određuje prema zakonodavstvu ove druge države, a taj iznos jednak je razlici između iznosa davanja koji se duguje posle pogoršanja i iznosa koji bi pripadao kad bi bolest pre pogoršanja nastala na njenoj teritoriji;

c) ako u slučaju iz tačke b) pravo na davanja nije priznato na osnovu zakonodavstva druge države, ustanova osiguranja prve države ostaje dužna da na svoj teret vrši isplatu novčanih davanja prema svom vlastitom zakonodavstvu, uzimajući u obzir pogoršanje, a ustanova osiguranja druge države snosi na svoj teret isplatu razlike između iznosa koji duguje ustanova osiguranja prve države na osnovu pogoršanja i iznosa koji bi dugovala bez obzira na pogoršanje. Odredbe ove tačke, međutim, primeniće se samo u slučaju kad je radnik oboleo od sklerogene pneumokonioze.“

Odeljak drugi

PRELAZNE ODREDBE

Član 2

Ovaj sporazum ne daje nikakvo pravo na isplatu davanja za period pre stupanja na snagu Sporazuma od 8. februara 1966. godine o izmenama Opšte konvencije.

Član 3

Svaki period osiguranja ili izjednačeni periodi, kao i, eventualno, svaki period zapošljenja ili s njim izjednačeni periodi, navršeni na osnovu zakonodavstva jedne od dve države pre stupanja na snagu ovog sporazuma uzeće se u obzir pri određivanju prava na davanja po odredbama ovog sporazuma.

Član 4

Na osnovu ovog sporazuma pripadaju davanja i kad se odnose na slučaj pre njegovog stupanja na snagu, uz ograničenje iz člana 2.

Član 5

Slučajevi profesionalne pneumokonioze koji su prijavljeni pre stupanja na snagu ovog sporazuma, ali koji nisu davali pravo na davanja prema jugoslovenskom ili francuskom zakonodavstvu, ili na osnovu Opšte konvencije, rešiće se u smislu odredaba ovog sporazuma sa važnošću od 1. februara 1967. godine, ako je medicinski utvrđeno da je profesionalna bolest nastala pre toga datuma, ili sa važnošću od dana kad je medicinski utvrđena profesionalna bolest, ako je ova bolest utvrđena posle prvog februara 1967. godine.

Član 6

U pogledu prijava, podnetih posle stupanja na snagu ovog sporazuma, o profesionalnoj bolesti za koju je medicinski utvrđeno da je nastala pre toga dana, odredbe jugoslovenskog ili francuskog zakonodavstva o ukidanju ili zastarelosti prava neće važiti za zainteresovana lica, ako je prijava podneta u roku od dve godine od stupanja na snagu ovog sporazuma; ako je prijava podneta posle isteka tog roka; pravo na davanja koje nije ukinuto ili koje nije zastarelo, stiče se od dana podnošenja prijave, ukoliko se ne bi primenile povoljnije odredbe zakonodavstva jedne od država.

Član 7

Paragraf 1

Ovaj sporazum je zaključen za isto vreme za koje je zaključena konvencija.

Paragraf 2

Svaka strana ugovornica obavestiće drugu stranu o ispunjenju odgovarajućih ustavnih odredaba koje se odnose na stupanje na snagu ovog sporazuma.

Sporazum će važiti od prvog dana drugog meseca posle dana kada je dato poslednje obaveštenje.

Rađeno u Beogradu, 13. februara 1969. godine, u po dva originala primerka na srpskohrvatskom i francuskom jeziku od kojih su oba podjednako punovažna.

Za Vladu

 

Socijalističke Federativne

Za Vladu

Republike Jugoslavije,

Republike Francuske,

A. Polajnar, s. r.

Pierre Francfort, s. r.

ČLAN 3

Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom listu SFRJ“.

 *****************************

Odluka o ratifikaciji Administrativnog sporazuma o izmeni i dopuni, ukidanju i zameni izvesnih odredaba Administrativnog sporazuma od 23. januara 1967. godine, koji se odnosi na način primene Opšte konvencije o socijalnom osiguranju zaključene između Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Republike Francuske 5. januara 1950. godine, izmenjene i dopunjene Novelama uz Opštu konvenciju 1966. i 1969. godine i Administrativni sporazum za primenu Francusko-jugoslovenskog sporazuma o sezonskim radnicima od 5. marta 1970. godine

Sl. list SFRJ – Međunarodni ugovori i drugi sporazumi br. 59/72

1. Ratifikuje se Administrativni sporazum o izmeni i dopuni, ukidanju i zameni izvesnih odredaba Administrativnog sporazuma od 23. januara 1967. godine, koji se odnosi na način primene Opšte konvencije o socijalnom osiguranju zaključene između Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Republike Francuske 5. januara 1950. godine, izmenjene i dopunjene Novelama uz Opštu konvenciju 1966. i 1969. godine i Administrativni sporazum za primenu Francusko-jugoslovenskog sporazuma o sezonskim radnicima od 5. marta 1970. godine, koji su potpisani 29. aprila 1971. godine u Beogradu, u originalu na srpskohrvatskom i francuskom jeziku.

2. Tekst Administrativnog sporazuma glasi:

 

ADMINISTRATIVNI SPORAZUM
O IZMENI I DOPUNI, UKIDANJU I ZAMENI IZVESNIH ODREDABA ADMINISTRATIVNOG SPORAZUMA OD 23. JANUARA 1967. GODINE KOJI SE ODNOSI NA NAČIN PRIMENE OPŠTE KONVENCIJE O SOCIJALNOM OSIGURANJU ZAKLJUČENE IZMEĐU JUGOSLAVIJE I FRANCUSKE 5. JANUARA 1950. GODINE, IZMENJENE I DOPUNJENE NOVELAMA UZ OVU KONVENCIJU OD 8. FEBRUARA 1966. GODINE I 13. FEBRUARA 1969. GODINE

Da bi se omogućila bolja primena odredaba Opšte konvencije o socijalnom osiguranju, potpisane između Francuske i Jugoslavije 5. januara 1950. godine, izmenjene i dopunjene Novelama od 8. februara 1966. godine i 13. februara 1969. godine, nadležne upravne vlasti dveju zemalja, koje zastupaju:

sa Jugoslovenske strane:

Ćamil Beća, savetnik predsednika Saveznog saveta za rad,

sa Francuske strane:

Rože Ležuez, šef odseka za međunarodne konvencije, zamenik šefa odeljenja za međunarodne veze u oblasti socijalnog osiguranja u Ministarstvu zdravlja i socijalnog osiguranja,

Žan Plok, šef odseka za međunarodne probleme u direkciji socijalnih poslova u Ministarstvu poljoprivrede,

sporazumno su utvrdile sledeće odredbe o izmeni, dopuni, ukidanju i zameni izvesnih odredaba Administrativnog sporazuma od 23. januara 1967. godine koji se odnosi na način primene Opšte konvencije o socijalnom osiguranju zaključene između Jugoslavije i Francuske, 5. januara 1950. godine, izmenjene i dopunjene novelama uz ovu Konvenciju od 8. februara 1966. godine i 13. februara 1969. godine.

Član 1

Član 40 Administrativnog sporazuma dopunjuje se kako sledi:

„Kad proizlazi iz zakonodavstva koje se primenjuje, prema članu 9 paragraf 2 izmenjene Opšte konvencije, da se davanja izračunavaju na osnovu zarada ili doprinosa, uzimaju se u obzir samo zarade ili doprinosi – ako je potrebno, valorizovani primenom zakonodavstva o kome se radi koji se odnose na periode osiguranja ili sa njima izjednačene periode navršene samo na osnovu pomenutog zakonodavstva, isključujući zarade ili doprinose koji se odnose na periode navršene na osnovu zakonodavstva druge zemlje.“

Član 2

Član 52 Administrativnog sporazuma se ukida i zamenjuje sledećim odredbama:

„Kad iz zakonodavstva jedne ili druge zemlje proizilazi da se davanja izračunavaju na osnovu zarada ili doprinosa, uzimaju se u obzir samo zarade ili doprinosi – valorizovani ako je potrebno primenom zakonodavstva o kome se radi, koji se odnose na periode osiguranja ili sa njima izjednačene periode navršene samo na osnovu pomenutog zakonodavstva, isključujući zarade ili doprinose koji se odnose na periode navršene na osnovu zakonodavstva druge zemlje.“

Član 3

Glava IV Administrativnog sporazuma koja se odnosi na posebne odredbe o profesionalnim bolestima ukida se i zamenjuje sledećim odredbama:

„Glava IV – Posebne odredbe koje se odnose na profesionalne bolesti.“

(Primena odredaba članova 26 B do 26 I Opšte konvencije izmenjene novelama od 8. februara 1966. godine i 13. februara 1969. godine).

 Član 69

Prijava profesionalne bolesti i lekarsko uverenje upućuju se bilo nadležnoj ustanovi zemlje na čijoj je teritoriji unesrećeni bio poslednji put zapošljen na poslovima koji mogu da izazovu ovakvu profesionalnu bolest, bilo ustanovi u mestu prebivališta, koja ih odmah dostavlja nadležnoj ustanovi pomenute zemlje.

Član 70

Kad nadležna ustanova zemlje, na čijoj je teritoriji unesrećeni bio poslednji put zapošljen na poslovima koji mogu da izazovu profesionalnu bolest o kojoj se radi, utvrdi da unesrećeni ili članovi njegove porodice ne ispunjavaju uslove koje predviđa zakonodavstvo koje ona primenjuje, vodeći eventualno računa o odredbama članova 26 B i 26 E izmenjene Opšte konvencije, pomenuta ustanova:

a) odmah dostavlja nadležnoj ustanovi druge zemlje, na čijoj je teritoriji unesrećeni prethodno radio na poslovima koji mogu da izazovu profesionalnu bolest o kojoj se radi, potpuni predmet koji sadrži: prijavu i sve priloge ili dokumente koji su bili docnije izdati radi razmatranja zahteva za obeštećenje uključujući i lekarske nalaze, radiografije, izveštaje lekarskih i stručnih ekspertiza koje je izvršila prva ustanova, itd. kao i kopiju dole navedenog saopštenja;

b) istovremeno saopštava zainteresovanom licu svoju odluku o odbijanju zahteva, u kojoj su istaknuti uslovi koji nisu ispunjeni radi sticanja prava na davanja, pravo i rokovi za žalbu i obaveštava da je njegovu izjavu dostavila ustanovi druge zemlje.

U slučaju podnošenja žalbe protiv odluke, o odbijanju zahteva koju je donela nadležna ustanova zemlje na čijoj je teritoriji unesrećeni poslednji put radio na poslovima koji mogu da izazovu profesionalnu bolest o kojoj se radi, ova ustanova je dužna da o tome izvesti ustanovu druge zemlje i da joj naknadno saopšti konačnu odluku. Ako je pravo priznato na osnovu njenog vlastitog zakonodavstva vodeći računa o odredbama članova 26 C, 26 D i 26 E izmenjene Opšte konvencije, ova poslednja ustanova daje akontaciju čiji se iznos utvrđuje posle savetovanja sa ustanovom protiv čijeg rešenja je žalba bila podneta i koja će joj naknaditi iznos kad je posle podnete žalbe dužna da pruži davanja. Iznos akontacije će se obustaviti od davanja koja se isplaćuju zainteresovanom licu.

Član 71

U cilju primene člana 26 X predviđaju se sledeće odredbe:

a) nadležna ustanova, na osnovu čijeg zakonodavstva su priznata novčana davanja shodno članovima 26 C ili 26 G izmenjene Opšte konvencije a to je ustanova kojoj je poverena isplata davanja, koristi obrazac koji su utvrdile nadležne administrativne vlasti dveju zemalja i odnosi se naročito na pregled i rekapitulaciju svih perioda koje je unesrećeni navršio u starosnom osiguranju prema zakonodavstvu dve zemlje;

b) ovaj obrazac se dostavlja organu za vezu druge zemlje koji utvrđuje periode osiguranja koji su navršeni i prema njenom zakonodavstvu i vraća obrazac ustanovi koja vrši isplatu davanja;

c) ova ustanova određuje procenat koji na nju pada i procenat koji pada na ustanovu druge zemlje i saopštava joj radi saglasnosti ovu podelu uz potrebne dokaze, naročito u pogledu novčanih davanja koja su priznata i podele tereta ovih davanja;

d) na kraju svake kalendarske godine, ustanova koja vrši isplatu davanja upućuje ustanovi druge zemlje pregled novčanih davanja koja su isplaćena u toku određenog perioda, naznačujući i iznos koji pada na svaku od tih ustanova. Ustanova druge zemlje u roku od tri meseca naknađuje dugovani iznos ustanovi koja isplaćuje davanja. Drugi način regulisanja mogu sporazumno utvrditi nadležne upravne vlasti obeju zemalja.

Član 72

U slučaju pomenutom u članu 26 J izmenjene Opšte konvencije, radnik je dužan da pruži nadležnoj ustanovi one države na osnovu čijeg zakonodavstva ostvaruje pravo na davanja, potrebne podatke o davanjima koja su ranije bila određena radi obeštećenja zbog profesionalne bolesti o kojoj se radi. Ako ova ustanova smatra za potrebno, ona se može obavestiti o tim davanjima kod ustanove koja je zainteresovanom licu isplaćivala ranija davanja.

Član 73

(1) U slučaju pomenutom u poslednjoj rečenici stava b) člana 26 J I izmenjene Opšte konvencije, ustanova koja isplaćuje davanja dostavlja ustanovi druge zemlje, radi saglasnosti, izmene koje su izvršene u podeli navedenoj u stavu c) prethodnog paragrafa, uz potrebne dokaze. Odredbe stava d) prethodnog paragrafa primenjuju se takođe u pogledu razlike između iznosa davanja koji pripada vodeći računa o pogoršanju i iznosa koji je pripadao bez pogoršanja.

(2) Kad, prema stavu c), člana 26 J II izmenjene Opšte konvencije, nadležna ustanova prve države treba da isplaćuje davanja na osnovu svog zakonodavstva vodeći računa o pogoršanju, ona saopštava nadležnoj ustanovi druge države, radi saglasnosti, iznos koji pada na teret ove ustanove po osnovu pogoršanja, prilažući potrebne dokaze. Na kraju svake kalendarske godine ona dostavlja toj ustanovi pregled isplaćenih davanja u toku perioda o kome se radi, navodeći iznos koji pada na njen teret. Ova ustanova joj naknađuje taj iznos u roku od tri meseca. Nadležne upravne vlasti dveju zemalja mogu sporazumno utvrditi i neki drugi način regulisanja.“

Član 4

Ovaj administrativni sporazum važi od dana stupanja na snagu koji je predviđen članom 84 Administrativnog sporazuma od 23. januara 1967. godine.

Rađeno u Beogradu, dana 29. aprila 1971. godine u dva primerka, na srpskohrvatskom i francuskom jeziku.

Za jugoslovenske vlasti,

Za francuske vlasti,

Ćamil Beća, s. r.

Rože Ležiez, s. r.

 

ADMINISTRATIVNI SPORAZUM
ZA PRIMENU FRANCUSKO-JUGOSLOVENSKOG SPORAZUMA OD 5. MARTA 1970. GODINE O SEZONSKIM RADNICIMA

Prema članu 5 Sporazuma između Vlade Republike Francuske i Vlade Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, potpisanog 5. marta 1970. godine, nadležne administrativne vlasti dve strane ugovornice koje su predstavljali:

sa Jugoslovenske strane:

G. Ćamil Beća, savetnik predsednika Saveznog saveta za rad,

sa Francuske strane:

G. Rože Ležiez (Roger Lejuez), šef Biroa za međunarodne konvencije o socijalnom osiguranju u Ministarstvu za narodno zdravlje i socijalno osiguranje.

G. Žan Plok (Jean Plosque), šef Biroa za međunarodne probleme u Upravi za socijalne poslove Ministarstva poljoprivrede, saglasili su se o sledećim odredbama u cilju primene ovog sporazuma.

Deo I

Polje primene

Član 1

Radnici pod ugovorom o sezonskom radu u trajanju od tri meseca ili više koristiće se odredbama Opšte konvencije o socijalnom osiguranju od 5. januara 1950. godine, izmenjene i dopunjene Novelom i razmenom pisama od 8. februara 1966. godine, pod uslovima određenim administrativnim sporazumima od 9. decembra 1952, 23. januara 1967. i 13. marta 1968. godine, pod rezervom posebnih odredaba koje predviđa ovaj sporazum.

Gornje odredbe se primenjuju na sezonske radnike pod ugovorom u toku izvršenja na dan stupanja na snagu ovog sporazuma.

Deo II

Dodaci na decu

Član 2

Zahtev za dodatke na decu koji radnik podnese nadležnoj ustanovi zemlje u kojoj radi, treba da sadrži, osim podataka predviđenih u članu 7 Administrativnog sporazuma od 23. januara 1967. godine i podataka o trajanju ugovora o radu koji je poslodavac potvrdio.

Ovaj zahtev se podnosi na obrascu koji je priložen ovom sporazumu.

Član 3

Pravo na dodatke na decu priznaje se radniku za vreme trajanja njegovog ugovora, pod rezervom dokaza predviđenih zakonodavstvom koje se primenjuje u pogledu perioda zaposlenja stvarno navršenih ili sa njima izjednačenih perioda.

Član 4

Isplata dodatka na decu vrši se po isteku prvog meseca rada, ukoliko su pravdajuća dokumenta, predviđena u članu 6 Administrativnog sporazuma od 23. januara 1967. godine, podneta nadležnoj ustanovi.

Deo III

Lečenje članova porodice koja je nastanjena u jednoj zemlji dok je radnik zaposlen u drugoj

Član 5

Važnost potvrde koju je radniku izdala nadležna ustanova zemlje mesta rada, prema odredbama člana 15 Administrativnog sporazuma od 23. januara 1967. godine ili člana 15 Administrativnog sporazuma od 13. marta 1968. godine ograničena je na trajanje ugovora o radu.

Ova potvrda se izdaje na obrascu koji je priložen ovom sporazumu.

Član 6

Paušalne isplate koje su predviđene između ustanova u članovima 30 i sledećim Administrativnog sporazuma od 23. januara 1967. godine, kao i u članovima 31 i sledećim Administrativnog sporazuma od 13. marta 1968. godine, vrše se vodeći računa o broju meseci za vreme kojih svaki sezonski radnik je stekao pravo na davanja u naturi za članove svoje porodice kod nadležne ustanove zemlje boravišta.

Deo IV

Datum stupanja na snagu

Član 7

Ovaj administrativni sporazum primenjuje se od dana stupanja na snagu Sporazuma od 5. marta 1970. godine.

Sačinjeno u dva primerka u Beogradu, 29. aprila 1971. godine.

Za jugoslovenske nadležne vlasti,

Za francuske nadležne vlasti,

Ćamil Beća, s. r.

Rože Ležiez, s. r.

 

Žan Plok, s. r.

OBRAZAC
SE 21 – 23

SOCIJALNO OSIGURANJE

OPŠTA KONVENCIJA
između
FRANCUSKE I JUGOSLAVIJE
SEZONSKI RADNICI
POTVRDA O OSIGURANJU SEZONSKOG RADNIKA

Primena člana 2 Sporazuma od 5. marta 1970. godine, i člana 5 Administrativnog sporazuma od 29. aprila 1971. godine.

PREDMET br. __________________ (1)

Važna napomena

Ovu potvrdu izdaje u dva primerka USTANOVA kod koje je sezonski radnik osiguran (2); jedan se predaje radniku, a drugi se dostavlja ustanovi mesta boravišta porodice.

Ova potvrda je neophodna da bi omogućila:

– članovima porodice kojima nije obezbeđeno osiguranje u slučaju bolesti ili porođaja radi prijave u cilju korišćenja davanja u naturi;

– nadležnoj ustanovi mesta boravka porodice da zatraži paušalnu naknadu za pružena davanja.

Svaku promenu koja nastupi u toku važnosti ove potvrde bilo u položaju radnika, bilo članova njegove porodice i koja može da izazove promenu prava na davanje, radnik ili članovi njegove porodice treba da saopšte ustanovi boravišta.

A – USTANOVA OSIGURANJA

Naziv: ____________________________________________________________

Adresa: ___________________________________________________________

Grad: ____________________ Ulica _______________________ broj _________

Opština (3) _______________________ Okrug: (4) ________________________

Republika (3) ______________________ Država: _________________________

B – PODACI O SEZONSKOM RADNIKU I NJEGOVOJ PORODICI

Prezime: ____________________ Devojačko prezime (5) ___________________

Ime : _______________________________________________________

Datum rođenja: ______________________________________________

Mesto rođenja: _______________________________________________

Pol (5) muški _____ ženski: ______

Prezime i ime oca: ____________________________________________

Prezime i ime majke: __________________________________________

Državljanstvo: _________________________________________________

Broj pod kojim je socijalno osiguran: _______________________________

Broj jugoslovenske radne knjižice: _______________________________

Adresa radnika u zemlji mesta rada: _______________________________

Grad: _________________ Ulica ____________________ broj __________

Opština (3) ______________________ Okrug: (4) ____________________

Republika (3) _____________________ Država: ______________________

Radnik je oženjen __________ dece (6) (5) ______________

Radnik je oženjen (bez dece) (5) ____________________________________

Adresa porodice u zemlji porekla:

Grad: _________________ Ulica ____________________ broj __________

Opština (3) ______________________ Okrug: (4) ____________________

Republika (3) _____________________ Država: ______________________

USTANOVA OSIGURANJA označena pod A:

– POTVRĐUJE da sezonski radnik prezime: _______________________________

Ime: _______________________________________________________________

na čije ime je izdata ova potvrda ispunjava uslove za sticanje prava na davanja u naturi iz osiguranja
u slučaju bolesti i materinstva ___________________________
                                                     (datum od kada stiče pravo)

_________________________________________________

VAŽNOST ove potvrde ističe (7) ______________________

SAČINJENO u _____________ na dan __________________

 Potpis predstavnika ustanove,

Pečat ustanove,

._________________________

_____________

(1) Ovaj broj treba obavezno navesti u svakom pismu u vezi sa ovom potvrdom;

(2) Potvrda se može izdati samo sezonskom radniku koji poseduje ugovor o radu u trajanju od najmanje tri meseca:

(3) ako se radi o adresi u Jugoslaviji;

(4) ako se radi o adresi u Francuskoj;

(5) Nepotrebno precrtati;

(6) Označiti samo broj dece koja nisu osigurana po ličnom osnovu;

(7) Datum isteka ugovora o sezonskom radu.

3. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom listu SFRJ“.

*****************************

Odluka o ratifikacije Dopuna Opšte konvencije o socijalnom osiguranju između Jugoslavije i Francuske

Sl. list SFRJ – Međunarodni ugovori i drugi sporazumi br. 22/75

1. Ratifikuje se Dopuna Opšte konvencije o socijalnom osiguranju, potpisane između Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Republike Francuske 5. januara 1950. godine, izmenjene i dopunjene 8. februara 1966. i 13. februara 1969. godine, potpisana 31. januara 1973. godine u Beogradu, u originalu na francuskom jeziku.

2. Tekst Dopune Opšte konvencije u originalu na francuskom jeziku i u prevodu na srpskohrvatskom jeziku glasi:

 

DOPUNA
OPŠTE KONVENCIJE O SOCIJALNOM OSIGURANJU, POTPISANE IZMEĐU JUGOSLAVIJE I FRANCUSKE 5. JANUARA 1950, IZMENJENE I DOPUNJENE DOPUNAMA OD 8. FEBRUARA 1966. I 13. FEBRUARA 1969. GODINE

Vlada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i

Vlada Republike Francuske

u želji da ojačaju svoju saradnju u oblasti socijalnog osiguranja, posebno u korist porodica koje žive u zemlji porekla radnika zaposlenih u drugoj zemlji, odlučile su da izmene Opštu konvenciju o socijalnom osiguranju od 5. januara 1950. godine, izmenjenu i upotpunjenu Dopunama od 8. februara 1966. godine i 13. februara 1969. godine i sporazumele su se o sledećim odredbama:

Član 1

Ukida se drugi stav člana 8 B Opšte konvencije o socijalnom osiguranju izmenjene Dopunom od 8. februara 1966. godine.

Član 2

Ukida se tačka 2 člana 23 A Opšte konvencije o socijalnom osiguranju, izmenjen Dopunom od 8. februara 1966. godine.

Član 3

1. Ova dopuna konvencije, zaključena za isti period kao i Opšta konvencija, stupa na snagu 1. februara 1973. godine.

2. Svaka strana ugovornica obavestiće drugu stranu o ispunjenju predviđenih ustavnih formalnosti koje se na nju odnose za stupanje na snagu ove dopune konvencije.

Ova dopuna stupa na snagu prvog dana sledećeg meseca od dana poslednjeg obaveštenja.

Sačinjeno 31. januara 1973. godine u Beogradu, u dva originala.

Za Vladu Socijalističke 
Federativne Republike Jugoslavije,

Za Vladu Republike Francuske,

Vuko Dragašević, s.r.

Pierre Sebilleau, s.r.

3. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom listu SFRJ“.

 

UREDBA O RATIFIKACIJI DOPUNE OPŠTE KONVENCIJE O SOCIJALNOM OSIGURANJU, ZAKLJUČENE IZMEĐU JUGOSLAVIJE I FRANCUSKE 5. JANUARA 1950. GODINE IZMENJENE I KOMPLETIRANE DOPUNAMA OD 8. FEBRUARA 1966, 13. FEBRUARA 1969. I 31. JANUARA 1973. GODINE

(„Sl. list SFRJ – Međunarodni ugovori“, br. 7/77)

ČLAN 1

Ratifikuje se Dopuna Opšte konvencije o socijalnom osiguranju, zaključene između Jugoslavije i Francuske 5. januara 1950, izmenjene i kompletirane dopunama od 8. februara 1966, 13. februara 1969, i 31. januara 1973. godine, potpisana 30. oktobra 1974. u Parizu, u originalu na srpskohrvatskom i francuskom jeziku.

ČLAN 2

Tekst Dopune Opšte konvencije u originalu na srpskohrvatskom jeziku glasi:

 

DOPUNA
OPŠTE KONVENCIJE O SOCIJALNOM OSIGURANJU, ZAKLJUČENE IZMEĐU JUGOSLAVIJE I FRANCUSKE 5. JANUARA 1950. IZMENJENE I KOMPLETIRANE DOPUNAMA OD 8. FEBRUARA 1966, 13. FEBRUARA 1969. I 31. JANUARA 1973. GODINE

Vlada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i

Vlada Republike Francuske

u želji da pojačaju njihovu saradnju u oblasti socijalnog osiguranja,

i da poboljšaju položaj građana dve države, naročito položaj porodica radnika, kao i penzionera i uživaoca rente i njihovih porodica, sporazumele su se o sledećem:

Član 1

U članu 8 Opšte konvencije paragraf 2 dopunjava se kako sledi:

„Ovo pravo imaju i članovi porodice koji zajedno sa radnikom privremeno borave u državi čiji su državljani za vreme korišćenja plaćenog godišnjeg odmora“.

Član 2

Član 8C Opšte konvencije se ukida i zamenjuje se sledećim:

„Član 8C

Paragraf 1 korisnik starosne ili invalidske penzije, kome je penzija određena sabiranjem perioda osiguranja navršenih u obe zemlje, stiče i ostvaruje pravo na davanja u naturi za slučaj bolesti i materinstva.

Ova davanja pruža uživaocu jedne ili druge gore navedene penzije kao i članovima njegove porodice ustanova države u kojoj su nastanjeni, kao da je uživalac penzije ili rente samo prema odredbama zakonodavstva te države.

Paragraf 2 Kada je uživalac starosne ili invalidske penzije ili rente zbog nesreće na poslu koja se isplaćuje isključivo na osnovu zakonodavstva jedne države, nastanjen na teritoriji druge države, davanja u naturi za slučaj bolesti i materinstva pruža uživaocu, kao i članovima njegove porodice, ustanova države u kojoj je nastanjen, kao da je uživalac penzije ili rente prema odredbama zakonodavstva te države.

Pravo na ova davanja određuje se prema odredbama zakonodavstva države koja isplaćuje penziju ili rentu. Obim, trajanje i uslovi za korišćenje tih davanja određuju se prema odredbama zakonodavstva države u kojoj su nastanjeni uživalac penzije ili rente, odnosno članovi njegove porodice.“

Član 3

U članu 8G Opšte konvencije, paragraf 1 ukida se i zamenjuje sledećim:

 Član 8G, paragraf 1

Davanja u naturi koja se pružaju na osnovu odredaba članova 8, 8A, 8B, 8C paragraf 2 i poslednjeg stava člana 6 naknadiće ustanova kod koje je radnik, odnosno uživalac penzije, odnosno rente zbog nesreće na poslu osiguran, ustanovi koja ih je pružila u drugoj državi.“

Član 4

Član 8H Opšte konvencije ukida se i zamenjuje sledećim:

„Član 8H

Za davanja koja se pružaju primenom člana 8C paragraf 1 ne vrše se nikakve naknade između ustanova.“

Član 5

Ova dopuna zaključena je u istom trajanju kao i Opšta konvencija.

Svaka strana ugovornica obavestiće drugu stranu o ispunjenju ustavnih formalnosti koje se traže radi stupanja na snagu ove dopune.

Ova dopuna će stupiti na snagu prvog dana narednog meseca od datuma koji se nalazi na poslednjem obaveštenju.

Sačinjeno 30. oktobra 1974. godine u Parizu, u dva primerka na srpskohrvatskom i francuskom jeziku, od kojih su oba punovažna.

Za Vladu

Za Vladu

Socijalističke Federativne 
Republike Jugoslavije,

Republike Francuske,

Dizdarević Nijaz, s.r.

Gilbert Chambrun, s.r.

ČLAN 3

Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom listu SFRJ“.

 

 

 

*****************************

UREDBA O RATIFIKACIJI SPORAZUMA O IZMENI ČLANA 26 OPŠTE KONVENCIJE O SOCIJALNOM OSIGURANJU IZMEĐU SOCIJALISTIČKE FEDERATIVNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE I REPUBLIKE FRANCUSKE OD 5. JANUARA 1950. GODINE

(„Sl. list SFRJ – Međunarodni ugovori“, br. 5/79)

ČLAN 1

Ratifikuje se Sporazum o izmeni člana 26 Opšte konvencije o socijalnom osiguranju između Socijalističke FederativneRepublike Jugoslavije i Republike Francuske od 5. januara 1950. godine, postignut razmenom nota od 20. juna i 11. oktobra 1976. godine u Beogradu, u originalu na francuskom jeziku.

ČLAN 2

Tekst Sporazuma u originalu na francuskom jeziku i u prevodu na srpskohrvatskom jeziku glasi:

 

REPUBLIKA FRANCUSKA
FRANCUSKA AMBASADA U JUGOSLAVIJI

Beograd, 20. juna 1976. godine

Gospodine Ministre,

Opšta konvencija o socijalnom osiguranju zaključena između Francuske i Jugoslavije 5. januara 1950. godine vodila je računa o specifičnostima francuskog režima socijalne zaštite poljoprivrednih radnika protiv rizika „nesreće na radu i profesionalnih oboljenja“ čije žrtve mogu biti ti radnici. Naknadu za pretrpljenu štetu su bili dužni da isplate poslodavci koji su imali mogućnost da se osiguraju kod ovlašćenih osiguravajućih društava ili kod kase za uzajamno osiguranje poljoprivrednika.

Zakon br. 72-965 od 25. oktobra 1972. godine, koji je objavljen u Službenom listu Republike Francuske od 26. oktobra 1972. godine, uneo je značajne izmene u prethodni sistem uvodeći, sa važnošću od 1. jula 1973. godine obavezan režim osiguranja poljoprivrednih radnika protiv nesreća na radu i profesionalnih oboljenja. Ovi rizici će se odsada smatrati socijalnim rizicima, tj. da su isti kao i oni koje socijalno osiguranje poljoprivrednika već vodi kao socijalne rizike. Garancije koje se nude i davanja na koja imaju pravo poljoprivredni radnici obezbediće da se oni tretiraju isto kao i zaposleni u trgovini i industriji.

Počev od 1. jula 1973. godine, opšte odredbe koje se odnose na nesreće na radu i profesionalna oboljenja predviđena Opštom francusko-jugoslovenskom konvencijom o socijalnom osiguranju moći će se ubuduće primenjivati i na poljoprivredne radnike.

Zbog toga bi trebalo izmeniti tu konvenciju kako bi se vodilo računa o novom francuskom zakonodavstvu u ovoj oblasti.

U tom cilju imam čast da Vašoj Ekselenciji predložim usvajanje sledećih odredbi:

Ukidaju se tač. 5 i 6 člana 26 Opšte konvencije o socijalnom osiguranju između Francuske i Jugoslavije od 5. januara 1950. godine, koji je izmenjen članom 7 Dopune od 8. februara 1966. godine, i zamenjuju se sledećim odredbama:

„5. U slučaju promene mesta boravka predviđene ovim članom u tački 1 davanja u novcu isplaćivaće institucija kod koje je radnik osiguran shodno zakonodavstvu koje se primenjuje na istu instituciju.

6. Odredbe tač. 1, 2, 3, 4 i 5 primenjuju se na žrtve nesreća na radu u poljoprivredi koja se dogodila u Francuskoj posle 1. jula 1973. godine ukoliko se lica koja su pretrpela nesreću presele u Jugoslaviju.

Međutim, ako se radi o nesreći na radu u poljoprivredi koja se dogodila u Francuskoj pre 1. jula 1973. godine, davanja u novcu i u naturi vrši neposredno odgovorni poslodavac ili onaj kod koga je poslodavac osiguran.“

Ukoliko se Jugoslovenska vlada saglasi sa ovim predlogom, predlažem da ovo pismo i vaš odgovor na njega predstavljaju sporazum između naših vlada o ovom pitanju.

Sporazum bi stupio na snagu odmah posle razmene obaveštenja u kojima se konstatuje da su i s jedne i s druge strane ispunjene propisane ustavne formalnosti.

Izvolite primiti, gospodine Ministre, uveravanja u moje duboko poštovanje.

Njegovoj ekselenciji

gospodinu Predsedniku Saveznog komiteta za rad i zapošljavanje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije

Beograd

Ambasador Francuske,
  Pjer Sebijo, s. r.      

SFR JUGOSLAVIJA
SAVEZNI KOMITET 
ZA RAD I ZAPOŠLJAVANJE
07 BR. 307

Beograd, 11.10.1976. godine

Gospodine Ambasadore,

Imam čast da potvrdim prijem Vašeg pisma br. 185 od 23. juna 1976. godine kojim se predlaže izmena člana 26 Opšte konvencije o socijalnom osiguranju zaključene između Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Republike Francuske 5. januara 1950. godine, a koje glasi:

„Gospodine Ministre,

Opšta konvencija o socijalnom osiguranju zaključena između Francuske i Jugoslavije 5. januara 1950. godine vodila je računa o specifičnostima francuskog režima socijalne zaštite poljoprivrednih radnika protiv rizika „nesreće na radu i profesionalnih oboljenja“ čije žrtve mogu biti ti radnici. Naknadu za pretrpljenu štetu su bili dužni da isplate poslodavci koji su imali mogućnost da se osiguraju kod ovlašćenih osiguravajućih društava ili kod kase za uzajamno osiguranje poljoprivrednika.

Zakon br. 72-965 od 25. oktobra 1972. godine, koji je objavljen u Službenom listu Republike Francuske od 26. oktobra 1972. godine, uneo je značajne izmene u prethodni sistem uvodeći, sa važnošću od 1. jula 1973. godine, obavezan režim osiguranja poljoprivrednih radnika protiv nesreća na radu i profesionalnih oboljenja. Ovi rizici će se odsada smatrati socijalnim rizicima, tj. da su isti kao i oni koje socijalno osiguranje poljoprivrednika već vodi kao socijalne rizike. Garancije koje se nude i davanja na koja imaju pravo poljoprivredni radnici obezbediće da se oni tretiraju isto kao i zaposleni u trgovini i industriji.

Počev od 1. jula 1973. godine, opšte odredbe koje se odnose na nesreće na radu i profesionalna oboljenja predviđena Opštom francusko-jugoslovenskom konvencijom o socijalnom osiguranju moći će se ubuduće primenjivati i na poljoprivredne radnike.

Zbog toga bi trebalo izmeniti tu konvenciju kako bi se vodilo računa o novom francuskom zakonodavstvu u ovoj oblasti.

U tom cilju imam čast da Vašoj Ekselenciji predložim usvajanje sledećih odredbi:

Ukidaju se tač. 5 i 6 člana 26 Opšte konvencije o socijalnom osiguranju između Francuske i Jugoslavije od 5. januara 1950. godine, koji je izmenjen članom 7 Dopune od 8. februara 1966. godine, i zamenjuju se sledećim odredbama:

„5. U slučaju promene mesta boravka predviđene ovim članom u tački 1, davanja u novcu isplaćivaće institucija kod koje je radnik osiguran shodno zakonodavstvu koje se primenjuje na tu instituciju.

6. Odredbe tač. 1, 2, 3, 4 i 5 primenjuju se na žrtve nesreća na radu u poljoprivredi koja se dogodila u Francuskoj posle 1. jula 1973. godine ukoliko se lica koja su pretrpela nesreću presele u Jugoslaviju.

Međutim, ako se radi o nesreći na radu u poljoprivredi koja se dogodila u Francuskoj pre 1. jula 1973. godine, davanja u novcu i u naturi vrši neposredno odgovorni poslodavac ili onaj kod koga je poslodavac osiguran.“

Ukoliko se Jugoslovenska vlada saglasi sa ovim predlogom, predlažem da ovo pismo i vaš odgovor na njega predstavljaju sporazum između naše dve vlade o ovom pitanju.

Sporazum bi stupio na snagu odmah posle razmene obaveštenja u kojima se konstatuje da su i s jedne i s druge strane ispunjene propisane ustavne formalnosti.

Izvolite primiti, gospodine Ministre, uveravanja u moje duboko poštovanje.

Ambasador Francuske.“

Imam čast obavestiti Vas da je Jugoslovenska vlada saglasna s gornjim i da vaše pismo i ovo pismo predstavljaju Sporazum o izmeni člana 26 Opšte konvencije o socijalnom osiguranju, zaključene između Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Republike Francuske 5. januara 1950. godine.

Izvolite primiti, Ekselencijo, uveravanje u moje duboko poštovanje.

Njegovoj ekselenciji
gospodinu ambasadoru Francuske
Beograd

 

Za Vladu Socijalističke Federativne 
Republike Jugoslavije,

 

Svetozar Pepovski, s. r.

 

predsednik Saveznog komiteta za rad i
zapošljavanje

ČLAN 3

Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom listu SFRJ“.

 

 

Servis računara online zakazivanje