Kako se utvrđuje porez na imovinu na njivu koja se nalazi u građevinskom području

Kako se utvrđuje porez na imovinu na njivu koja se nalazi u građevinskom području

„1. Zemljište koje se, prema podacima iz katastra nepokretnosti, nalazi u građevinskom području, a kao njegova vrsta upisana je njiva, pri čemu je planskim dokumentom to zemljište određeno za izgradnju i redovno korišćenje objekata, ili su na tom zemljištu izgrađeni objekti, ili to zemljište služi za redovnu upotrebu izgrađenih objekata, sa stanovišta poreza na imovinu jeste građevinsko zemljište. To podrazumeva da se navedeno zemljište smatra građevinskim i u slučaju ako se ono, do privođenja planiranoj nameni, koristi za poljoprivrednu proizvodnju.

2. Kad je predmet oporezivanja porezom na imovinu pravo svojine na zemljištu površine preko 10 ari, odnosno pravo korišćenja građevinskog zemljišta površine preko 10 ari (u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravni režim građevinskog zemljišta), reč je o površini zemljišta koje predstavlja fizičku celinu. Primera radi, ako je poreski obveznik vlasnik zemljišta koje čine dve katastarske parcele od kojih je jedna površine 15 ari, a druga površine 8 ari, pri čemu se te katastarske parcele međusobno graniče, u tom slučaju predmetne parcele predstavljaju fizičku celinu površine 23 ara koja je predmet oporezivanja porezom na imovinu. Međutim, ako je poreski obveznik vlasnik zemljišta koje čine dve katastarske parcele od kojih je jedna površine 15 ari, a druga površine 8 ari, pri čemu se te katastarske parcele međusobno ne graniče, u tom slučaju predmetne parcele predstavljaju posebne fizičke celine (tj. ne sabira se njihova površina iako su u istoj zoni), pri čemu je predmet oporezivanja porezom na imovinu samo zemljište površine 15 ari.

3. Zakonom o porezima na imovinu („Sl. glasnik RS“, br. 26/2001, „Sl. list SRJ“, br. 42/2002 – odluka SUS i „Sl. glasnik RS“, br. 80/2002, 80/2002 – dr. zakon, 135/2004, 61/2007, 5/2009, 101/2010, 24/2011, 78/2011, 57/2012 – odluka US i 47/2013 – dalje: Zakon) nije propisano da se kod oporezivanja prava svojine na zemljištu i prava korišćenja građevinskog zemljišta, iz predmeta oporezivanja izuzima površina zemljišta od 10 ari. To znači da je kod oporezivanja zemljišta površine preko 10 ari predmet oporezivanja ukupna površina tog zemljišta.

* * *********************

Prema odredbi člana 2. stav 1. tač. 1) i 3) Zakona, porez na imovinu plaća se na nepokretnosti koje se nalaze na teritoriji Republike Srbije, i to na pravo svojine, odnosno na pravo svojine na zemljištu površine preko 10 ari, kao i pravo korišćenja građevinskog zemljišta površine preko 10 ari, u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravni režim građevinskog zemljišta.

Odredbom člana 2. stav 2. tačka 1) Zakona propisano je da se nepokretnostima, u smislu člana 2. stav 1. Zakona, smatra zemljište i to: građevinsko, poljoprivredno, šumsko i drugo.

Odredbom člana 82. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji („Sl. glasnik RS“, br. 72/2009, 81/2009 – ispr., 64/2010 – odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 – odluka US, 50/2013 – odluka US i 98/2013 – odluka US) propisano je da građevinsko zemljište jeste zemljište određeno zakonom i planskim dokumentom kao građevinsko, koje je predviđeno za izgradnju i redovno korišćenje objekata, kao i zemljište na kojem su izgrađeni objekti u skladu sa zakonom i zemljište koje služi za redovnu upotrebu tih objekata.

Prema odredbi člana 2. tačka 1) Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Sl. glasnik RS“, br. 62/2006, 65/2008 – dr. zakon i 41/2009), poljoprivredno zemljište jeste zemljište koje se koristi za poljoprivrednu proizvodnju (njive, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci, ribnjaci, trstici i močvare) i zemljište koje se može privesti nameni za poljoprivrednu proizvodnju.

Poljoprivredno zemljište koje je u skladu sa posebnim zakonom određeno kao građevinsko zemljište, do privođenja planiranoj nameni, koristi se za poljoprivrednu proizvodnju (član 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu).

Prema Mišljenju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede broj: 011-00-00144/2006-06 od 15. novembra 2006. godine, „zemljište koje je planskim aktom proglašeno za građevinsko, odnosno čiji je status građevinskog zemljišta utvrđen stupanjem na snagu planskog akta, na njega se primenjuju propisi koji se odnose na građevinsko zemljište, a isto se samo koristi kao poljoprivredno dok se ne privede planiranoj nameni“.“

Mišljenje Ministarstva finansija br. 430-00-00114/2014-04 od 28.03.2014. godine