Alarihov zakonik

Servis računara online zakazivanje

Izvor : http://sr.wikipedia.org/wiki/Аларихов_законик

 

Alarihov zakonik

Alarihov zakonik ili Alarihov Brevijarijum (Breviarium Alaricianum ili Lex Romana Visigothorum) je zakonski zbornik koji je 506 izdao vizigotski kralj Alarih II za svoje rimske podanike. Sastavljen je iz rimskih izvora, a sadrži i mnoge tačke prepisane iz teodosijevog zakonika. Posle savjetovanja sa predstavnicima crkve i visokog plemstva zakonik je stupio na snagu (2. februar 506), u 22. godini Alarihove vladavine. Prekršajem se smatrala primjena bilo kakvog drugog zakona i za nju je slijedila predviđena kazna. Zakonik je bio u upotrebi sve do 654 kada ga je ukinuo vizigotski kralj Rekesvint. Alarihov zakonik ima izuzetnu vrijednost, jer predstavlja jedan od rijetkih istorijskih izvora o životu rimskih podanika u vizigotskoj državi.

Izvor : http://www.istorijskabiblioteka.com/art:alarihov-brevijar

 

Alarihov brevijar

Alarihov brevijar (lat. Breviarium Alaricianum) je kodeks koji predstavlja sažetakrimskog prava i njegovo prilagođavanje vizigotskom načinu života koji je urađen po naređenjuvizigotskog kralja Alariha II 506. godine. Alarih II je naredio sastavljanje ovog zakonika kako bi svojim hispanorimskim podanicima obezbedio skup pravila prema kojima bi se ponašali i prema kojima bi hispanorimske sudije donosili presude u sporovima između Hispanorimljana. Kralj je takođe naredio da se dodaju objašnjenja na jednostavnom jeziku svim onim zakonima kod kojih bi se ukazala potreba. Ovaj kodeks sadrži mnoge tačke Teodosijevog zakonika kao i nekih drugih rimskih zakonika. Bio je urađen u veoma kratkom roku zbog čega obiluje nedostacima, međutim i pored toga ovaj zakonik je bio veoma visoko cenjen u ranom srednjem veku u severnim Pirinejima.

Rad je organizovao i vodio Vizigot Gojarih koga je najverovatnije ubio kralj Gesaleih 510. godine na dvoru u Barseloni. Sam zakonik su, pre nego što ga je kralj potpisao 2. ili 3. februara 506. godine, pregledali i odobrili nikejskohrišćanski biskupi i hispanorimski plemići. Original se čuvao u kraljevskoj riznici, dok su kopije bile poslate svim kraljevskim službenicima Hispanorimljanima koji su bili zaduženi da primenjuju ovaj zakon. Sve kopije je potpisao izvesni Hispanorimljanin Anijan.

Kopija teksta koja se održala do današnjih dana je kopija koja je bila upućena izvesnom Timoteju. Potpisao ju je Anijan u Er sir l’Aduru. U pismu koje je poslato uz ovaj primerak piše da je cilj ovog zakonika bio uklanjanje svih nedorečenosti i dvosmislenosti rimskog prava i da bi zakoni Brevijara trebalo da budu jedini zakoni koji će se od tad pa na dalje primenjivati na hispanorimskim sudovima. Primena bilo kakvog drugog zakona se smatrala prestupom za koji je bila propisana stroga kazna.

Za vreme sveg svog postojanja, Alarihov brevijar je dopunjen samo jednom — dopunio ga je Teudis 546. godine. Takođe je sačuvan jedna kopija rukopisa ove dopune, koja je poznata kao Zakon o sudskim troškovima, kojim se određivala najviša suma koju su strane u sudskom sporu mogle dobrovoljno da plate pre suđenja, a u cilju sprečavanja podmićivanja sudskih službenika.

Alarihov brevijar je bio u upotrebi sve do 654. godine kada ga je ukinuo Rekesvint. Ovaj zakonik predstavlja praktično jedini istorijski izvor o životu hispanorimskog stanovništva u vizigotskoj Hispaniji.

 

Servis računara online zakazivanje