Mirovanje prava i obaveza za vreme neplaćenog odsustva

Servis računara online zakazivanje

 Mirovanje prava i obaveza za vreme neplaćenog odsustva

 

„Zakonom o radu („Sl. glasnik RS“, br. 24/2005 i 61/2005 – dalje: Zakon) u članu 78. je predviđeno da poslodavac može zaposlenom da odobri odsustvo bez naknade zarade (neplaćeno odsustvo). Za vreme neplaćenog odsustva zaposlenom miruju prava i obaveze iz radnog odnosa, ako za pojedina prava i obaveze zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu nije drukčije određeno.

Zaposlenom koji se nalazi na neplaćenom odsustvu, u skladu sa propisima o radu, miruju i prava i obaveze koje stiče na radu i po osnovu rada osim ako za pojedina prava i obaveze zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu nije drukčije određeno.

Slučajevi za koje poslodavac može odobriti neplaćeno odsustvo, kao i dužina trajanja neplaćenog odsustva, nisu određeni zakonom, odnosno poslodavac sam odlučuje da li će ili ne da odobri neplaćeno odsustvo kao i u kojim slučajevima. Zaposleni u tom periodu ne ostvaruje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja odnosno, ne teče mu staž osiguranja. Zaposleni koji se nalazi na neplaćenom odsustvu i dalje je u radnom odnosu kod poslodavca, pa za to vreme ne može zasnovati radni odnos.

Naglašavamo da Zakon osim mirovanja radnog odnosa zaposlenog za vreme neplaćenog odsustva iz člana 78. Zakona, propisuje u članu 79. i slučajeve kada zaposleni ima pravo na mirovanje prava i obaveze koje se stiču na radu i po osnovu rada, osim prava i obaveza za koje je zakonom, opštim aktom, odnosno ugovorom o radu drukčije određeno. Znači da u propisanim slučajevima poslodavac ne može da ne odobri zaposlenom mirovanje radnog odnosa. Zaposlenom koji je izabran, odnosno imenovan na funkciju u državnom organu, sindikatu, političkoj organizaciji ili na drugu javnu funkciju miruje radni odnos za sve vreme dok obavlja tu funkciju. U slučaju odsluženja, odnosno dosluženja vojnog roka, zaposlenom radni odnos miruje za sve vreme dok je na odsluženju, odnosno dosluženju. Za vreme izdržavanja kazne zatvora, izrečene mere bezbednosti, vaspitne ili zaštitne mere, radni odnos miruje najduže šest meseci Rok od šest meseci računa se od dana stupanja na izdržavanje kazne zatvora, odnosno primenjivanja mere. U slučajevima iz člana 174. Zakona zaposleni može da bude privremeno upućen na rad kod drugog poslodavca i za vreme dok radi kod drugog poslodavca miruju mu prava i obaveze iz radnog odnosa. Prema tome, u svim ovim slučajevima zaposleni ne ostvaruje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja odnosno ne teče mu staž osiguranja kod poslodavca kod koga mu miruju prava i obaveze. Zaposleni koji je izabran, odnosno imenovan na funkciju u državnom organu, sindikatu, političkoj organizaciji ili na drugu javnu funkciju ili kada je privremeno upućen na rad kod drugog poslodavca, zasniva radni odnos kod drugog poslodavca.

Prema tome, zaposleni za vreme neplaćenog odsustva nema svojstvo osiguranika u smislu propisa koji uređuju penzijsko i invalidsko osiguranje i propisa koji uređuju doprinose za obavezno socijalno osiguranje, pošto je reč o odsustvu sa rada bez naknade zarade.

Naime, ne postoji zakonski osnov da poslodavac za vreme neplaćenog odsustva vrši obračun i uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, s obzirom da je odredbom člana 13. Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje („Službeni glasnik RS“, br. 84/2004, 61/2005 i 62/2006), koji obuhvata doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti, utvrđeno da je osnovica doprinosa za zaposlene i za poslodavce zarada, odnosno plata i naknada zarade, odnosno plate u skladu sa zakonom koji uređuje radne odnose, opštim aktom i ugovorom o radu, odnosno rešenjem nadležnog organa.

Imajući u vidu navedeno, potrebno je da, iz razloga celishodnosti, poslodavac izvrši odjavu zaposlenog sa penzijskog i invalidskog osiguranja za period za koji je odobreno neplaćeno odsustvo, i to u roku od osam dana od dana nastale promene, kao i da, po isteku neplaćenog odsustva, u istom roku izvrši prijavu na osiguranje, saglasno odredbi člana 144. stav 1. tačka 2) Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju („Sl. glasnik RS“, br. 34/2003, 64/2004 – odluka USRS, 84/2004 – dr. zakon, 85/2005, 101/2005 – dr. zakon i 63/2006 – odluka USRS).

Što se tiče prava zaposlenog na zdravstveno osiguranje za vreme korišćenja neplaćenog odsustva, ono je regulisano Zakonom o zdravstvenom osiguranju („Sl. glasnik RS“, br. 107/2005 i 109/2005 – ispr.) koji je u nadležnosti Ministarstva zdravlja.“

Mišljenje Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike br: 011-00-136/2007, od 25.04.2007. godine

 

Servis računara online zakazivanje