Prenos uz naknadu udela u pravnom licu po osnovu ugovora zaključenih od 30. januara 2009. godine nije predmet oporezivanja porezom na prenos apsolutnih prava

Servis računara online zakazivanje

Prenos uz naknadu udela u pravnom licu po osnovu ugovora zaključenih od 30. januara 2009. godine nije predmet oporezivanja porezom na prenos apsolutnih prava

„Prema odredbi člana 23. stav 1. Zakona o porezima na imovinu („Sl. glasnik RS“, br. 26/2001, „Sl. list SRJ“, br. 42/2002 – odluka SUS i „Sl. glasnik RS“, br. 80/2002, 80/2002 – dr. zakon, 135/2004, 61/2007, 5/2009, 101/2010, 24/2011, 78/2011, 57/2012 – odluka US, 47/2013 i 68/2014 – dr. zakon – dalje: Zakon), porez na prenos apsolutnih prava plaća se kod prenosa uz naknadu:

  • prava svojine na nepokretnosti;
  • prava intelektualne svojine;
  • prava svojine na motornom vozilu – osim na mopedu, motokultivatoru, traktoru i radnoj mašini, prava svojine na plovilu, odnosno prava svojine na vazduhoplovu sa sopstvenim pogonom – osim državnog, kao i
  • prava korišćenja građevinskog zemljišta.

Odredbom člana 8. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezima na imovinu („Sl. glasnik RS“, br. 26/2001, „Sl. list SRJ“, br. 42/2002 – odluka SUS i „Sl. glasnik RS“, br. 80/2002, 80/2002 – dr. zakon, 135/2004 i 61/2007) u članu 23. stav 1. brisana je tačka 3), prema kojoj je predmet oporezivanja porezom na prenos apsolutnih prava bio prenos uz naknadu udela u pravnom licu i hartija od vrednosti.

Odredbom člana 24. Zakona o izmenama propisano je da će se porez na nasleđe i poklon, odnosno porez na prenos apsolutnih prava, za prenos hartija od vrednosti i udela u pravnom licu po osnovu ugovora ili drugog akta zaključenog do dana stupanja na snagu ovog zakona, odnosno po osnovu odluke suda koja je postala pravosnažna do dana stupanja na snagu ovog zakona, utvrditi i platiti primenom Zakona o porezima na imovinu („Sl. glasnik RS“, br. 26/2001, „Sl. list SRJ“, br. 42/2002 – odluka SUS i „Sl. glasnik RS“, br. 80/2002, 80/2002 – dr. zakon, 135/2004 i 61/2007).

Prema odredbi člana 44. stav 1. Zakona o privrednim društvima („Sl. glasnik RS“, br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 – dr. zakon i 5/2015), imovinu društva u smislu ovog zakona čine stvari i prava u vlasništvu društva, kao i druga prava društva.

Osnovni (registrovani) kapital društva je novčana vrednost upisanih uloga članova društva u društvo koja je registrovana u skladu sa zakonom o registraciji (član 44. stav 3. Zakona o privrednim društvima).

Ulozi u društvo mogu da budu novčani i nenovčani i izražavaju se u dinarima (član 45. stav 1. Zakona o privrednim društvima).

Nenovčani ulozi mogu biti u stvarima i pravima, ako ovim zakonom za pojedine forme društava nije drugačije određeno (član 45. stav 3. Zakona o privrednim društvima).

Lica koja su osnivačkim aktom ili na drugi način preuzela obavezu da uplate odnosno unesu u društvo određeni ulog odgovaraju društvu za izvršenje te obaveze i u obavezi su da naknade štetu koja mu je prouzrokovana propuštanjem ili kašnjenjem izvršenja te obaveze (član 46. stav 1. Zakona o privrednim društvima).

Po osnovu preuzete obaveze lica iz člana 46. stav 1. Zakona o privrednim društvima stiču udeo u društvu, odnosno akcije društva (član 47. stav 1. Zakona o privrednim društvima).

Ulozi koji su uplaćeni, odnosno uneti u društvo postaju imovina društva (član 47. stav 2. Zakona o privrednim društvima).

Prema tome, prenos uz naknadu udela u pravnom licu po osnovu ugovora zaključenih od 30. januara 2009. godine nije predmet oporezivanja porezom na prenos apsolutnih prava.

Na prenos uz naknadu prava svojine na nepokretnosti po osnovu pravnog posla uz naknadu porez na prenos apsolutnih prava se plaća, kada se na taj prenos ne plaća porez na dodatu vrednost i kada Zakonom nije propisan osnov za poresko oslobođenje.

Nadležni poreski organ u svakom konkretnom slučaju utvrđuje činjenično stanje, između ostalog, po pitanju šta je predmet prenosa uz naknadu: pravo svojine na nepokretnosti ili udeo u pravnom licu. Naime, pravna priroda pravnog posla ne opredeljuje se prema nazivu koji su ugovorne strane dale konkretnom pravnom poslu, već prema pravima i obavezama koje iz tog pravnog posla za ugovorne strane proizlaze. U tom smislu, potrebno je razlikovati svojinski režim nad privrednim društvom od svojinskog režima unutar privrednog društva. Ako je lice (fizičko ili pravno) na ime nenovčanog uloga u privredno društvo unelo pravo svojine na nepokretnosti, tim ulaganjem ulagač je izgubio pravo svojine na nepokretnosti a to pravo steklo je privredno društvo u koje je ulaganje izvršeno (čime je konkretna nepokretnost postala sastavni deo imovine tog društva), a ulagač je na ime uloga stekao akcije ili udeo u društvu u koje je ulaganje izvršio. Imajući u vidu da niko na drugoga ne može preneti više prava nego što sam ima, vlasnik udela može pravnim poslom preneti pravo svojine na udelu, a privredno društvo može preneti pravo svojine na svojoj nepokretnosti (nezavisno od osnova njenog sticanja, što podrazumeva i ako je stečena unošenjem nenovčanog uloga) i kao njen vlasnik privredno društvo može dati izjavu o dozvoli upisa prava (tzv. klauzulu intabulandi).

Napominjemo da se kapitalni dobitak koji fizičko lice ostvari prodajom udela u pravnom licu, odnosno prava svojine na nepokretnosti, oporezuje porezom na kapitalni dobitak u skladu sa zakonom kojim se uređuje oporezivanje dohotka građana.“

Mišljenje Ministarstva finansija br. 430-00-00145/2015-04 od 05.06.2015. godine

 

Servis računara online zakazivanje