Više mišljenja o transfernim cenama

OBJAŠNJENJE o primeni čl. 59. i 60. Zakona o porezu na dobit pravnih lica, a u vezi utvrđivanja iznosa kamate koja bi po tržišnim uslovima (po principu „van dohvata ruke“) bila obračunata na zajmove, odnosno kredite među povezanim licima

Na osnovu člana 23. stav 2. Zakona o državnoj upravi („Sl. glasnik RS“, br. 79/2005, 101/2007 i 95/2010),

Ministarstvo finansija i privrede donosi

OBJAŠNJENJE o primeni čl. 59. i 60. Zakona o porezu na dobit pravnih lica, a u vezi utvrđivanja iznosa kamate koja bi po tržišnim uslovima (po principu „van dohvata ruke“) bila obračunata na zajmove, odnosno kredite među povezanim licima

„Na osnovu dostavljenih podataka Narodne banke Srbije, podaci o prosečno ponderisanoj referentnoj kamatnoj stopi, odnosno prosečno ponderisanoj kamatnoj stopi po kojoj su se domaće banke zaduživale u inostranstvu u 2012. godini su sledeći:

  1. prosečno ponderisana referentna kamatna stopa iznosi 9,66%;
  2. prosečno ponderisana kamatna stopa po kojoj su se domaće banke zaduživale u inostranstvu iznosi:

–        za kredite zaključene u evrima 2,76%;

–        za kredite zaključene u švajcarskim francima 2,98%.

Naime, odredbama člana 59. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dobit pravnih lica („Sl. glasnik RS“, br. 25/2001, 80/2002, 80/2002 – dr. zakon, 43/2003, 84/2004, 18/2010 i 101/2011 – dalje: Zakon), koji se odnosi na način utvrđivanja, obračunavanja i plaćanja poreza na dobit pravnih lica za 2012. godinu, propisano je da se transfernom cenom smatra cena nastala u vezi sa transakcijama sredstvima ili stvaranjem obaveze među povezanim licima, pri čemu se licem povezanim sa obveznikom smatra ono fizičko ili pravno lice u čijim se odnosima sa obveznikom javlja mogućnost kontrole ili značajnijeg uticaja na poslovne odluke.

Posedovanje 50% i više ili pojedinačno najvećeg dela akcija ili udela smatra se omogućenom kontrolom nad obveznikom (član 59. stav 3. Zakona).

Uticaj na poslovne odluke obveznika postoji, pored slučaja predviđenog u stavu 3. ovog člana, i kada lice povezano sa obveznikom poseduje 50% i više ili pojedinačno najveći broj glasova u obveznikovim organima upravljanja (član 59. stav 4. Zakona).

Licem povezanim sa obveznikom smatra se i ono pravno lice u kome, kao i kod obveznika, ista fizička ili pravna lica neposredno ili posredno učestvuju u upravljanju, kontroli ili kapitalu, na način predviđen u st. 3. i 4. ovog člana (član 59. stav 5. Zakona).

U skladu sa odredbom člana 60. stav 1. Zakona, obveznik je dužan da transakcije iz člana 59. stav 1. ovog zakona posebno prikaže u svom poreskom bilansu.

U svom poreskom bilansu obveznik je, u smislu stava 1. člana 60. Zakona, dužan da posebno prikaže kamatu po osnovu zajma, odnosno kredita, do nivoa propisanog odredbama člana 62. ovog zakona (član 60. stav 2. Zakona).

Saglasno odredbi člana 60. stav 3. Zakona, obveznik je dužan da, zajedno sa transakcijama iz člana 59. stav 1. Zakona i člana 60. st. 1. i 2. Zakona, u poreskom bilansu posebno prikaže vrednost istih transakcija po cenama koje bi se ostvarile na tržištu takvih ili sličnih transakcija da se nije radilo o povezanim licima (princip „van dohvata ruke“).

Odredbom člana 5. stav 7, Pravilnika o sadržaju poreskog bilansa i drugim pitanjima od značaja za način utvrđivanja poreza na dobit pravnih lica („Sl. glasnik RS“, br. 99/2010, 8/2011, 13/2012 i 8/2013 – dalje: Pravilnik), propisano je da se za utvrđivanje iznosa kamate koja bi po tržišnim uslovima (po principu „van dohvata ruke“) bila obračunata na zajmove, odnosno kredite među povezanim licima, koriste: za zajam, odnosno kredit odobren u dinarima, prosečno ponderisana referentna kamatna stopa utvrđena za poreski period za koji se podnosi poreski bilans a u slučaju deviznog zajma, odnosno kredita, prosečno ponderisana kamatna stopa po kojoj su se domaće banke zaduživale u inostranstvu u poreskom periodu za koji se podnosi poreski bilans, za svaku valutu posebno.

Prosečno ponderisanu referentnu kamatnu stopu, odnosno prosečno ponderisanu kamatnu stopu za svaku valutu posebno, utvrđuje Narodna banka Srbije na zahtev Ministarstva finansija. Podatke o visini kamatnih stopa objavljuje Ministarstvo finansija (stav 8. člana 5. Pravilnika).“

Mišljenje Ministarstva finansija i privrede br. 401-00-138/2013-04 od 06.02.2013. godine

********************************

Kako se primenjuje princip „van dohvata ruke“ između povezanih lica ugovorom o zajmu nije predviđeno da se obračunava kamatam

„Prema odredbi člana 59. stav 1. Zakona o porezu na dobit pravnih lica („Sl. glasnik RS“, br. 25/2001, 80/2002, 80/2002 – dr. zakon, 43/2003, 84/2004, 18/2010 i 101/2011 – dalje: Zakon), transfernom cenom, smatra se cena nastala u vezi sa transakcijama ili stvaranjem obaveza među povezanim licima, s tim što su povezana lica definisana na način propisan st. 2-5. istog člana, na sledeći način:

Licem povezanim sa obveznikom smatra se ono fizičko ili pravno lice u čijim se odnosima sa obveznikom javlja mogućnost kontrole ili značajnijeg uticaja na poslovne odluke.

Posedovanje 50% i više ili pojedinačno najvećeg dela akcija ili udela smatra se omogućenom kontrolom nad obveznikom.

Uticaj na poslovne odluke obveznika postoji, pored slučaja predviđenog u stavu 3. ovog člana, i kada lice povezano s obveznikom poseduje 50% i više ili pojedinačno najveći broj glasova u obveznikovim organima upravljanja.

Licem povezanim sa obveznikom smatra se i ono pravno lice u kome, kao i kod obveznika, ista fizička ili pravna lica neposredno ili posredno učestvuju u upravljanju, kontroli ili kapitalu, na način predviđen u st. 3. i 4. ovog člana.

Način utvrđivanja iznosa kamate koja bi po tržišnim uslovima (po principu „van dohvata ruke“) bila obračunata na zajmove, odnosno kredite među povezanim licima, propisan je odredbom člana 5. st. 7. do 9. Pravilnika o sadržaju poreskog bilansa i drugim pitanjima od značaja za način utvrđivanja poreza na dobit pravnih lica – „Sl. glasnik RS“, br. 99/2010, 8/2011 i 13/2012 – dalje: Pravilnik).

U slučaju kada obveznik daje zajam svom povezanom pravnom licu, dužan je da, saglasno odredbi člana 60. stav 2. Zakona, u svom poreskom bilansu na red. br. 51. Obrasca PB 1 (koji je propisan Pravilnikom) iskaže iznos obračunate kamate (po osnovu zajma datog svom povezanom licu), odnosno da na red. br. 52. Obrasca PB 1 posebno iskaže kamatu koja bi po tržišnim uslovima (po principu „van dohvata ruke“) bila obračunata na zajam. Razlika između obračunatih prihoda po osnovu kamate utvrđene primenom principa „van dohvata ruke“ (red. br. 52. Obrasca PB 1) i obračunatih prihoda po osnovu kamate na dati zajam (red. br. 51. Obrasca PB 1), iskazuje se na red. br. 53. Obrasca PB 1, i uključuje u poresku osnovicu.

Međutim, imajući u vidu da je, u navedenom slučaju, predmetnim ugovorom o zajmu između dva povezana lica predviđeno da se kamata ne obračunava, obveznik (kao davalac zajma) na red. br. 51. Obrasca PB 1 neće iskazati podatak, a na red. br. 53. Obrasca PB 1 će iskazati iznos kamate koja bi po tržišnim uslovima (po principu „van dohvata ruke“) bila obračunata na zajam (a koji odgovara iznosu sa red. br. 52. Obrasca PB 1), i za taj iznos uvećati poresku osnovicu.“

Mišljenje Ministarstva finansija br. 413-00-442/2012-04 od 03.07.2012. godine

********************************

Kamata po principu “van dohvata ruke” u slučaju kada beskamatni ugovor o zajmu zaključe privredna društva čijji su vlasnici članovi iste porodice

„Prema odredbi člana 59. stav 1. Zakona o porezu na dobit pravnih lica („Sl. glasnik RS“, br. 25/2001, 80/2002, 80/2002 – dr. zakon, 43/2003, 84/2004 i 18/2010 – dalje: Zakon), transfernom cenom, smatra se cena nastala u vezi sa transakcijama ili stvaranjem obaveza među povezanim licima, s tim što su povezana lica definisana na način propisan st. 2-5 istog člana, na sledeći način:

Licem povezanim sa obveznikom smatra se ono fizičko ili pravno lice u čijim se odnosima sa obveznikom javlja mogućnost kontrole ili značajnijeg uticaja na poslovne odluke.

Posedovanje 50% i više ili pojedinačno najvećeg dela akcija ili udela smatra se omogućenom kontrolom nad obveznikom.

Uticaj na poslovne odluke obveznika postoji, pored slučaja predviđenog u stavu 3. ovog člana, i kada lice povezano s obveznikom poseduje 50% i više ili pojedinačno najveći broj glasova u obveznikovim organima upravljanja.

Licem povezanim sa obveznikom smatra se i ono pravno lice u kome, kao i kod obveznika, ista fizička ili pravna lica neposredno ili posredno učestvuju u upravljanju, kontroli ili kapitalu, na način predviđen u st. 3. i 4. ovog člana.

Prema tome, ukoliko je osnivač i jedini vlasnik privrednog društva, istovremeno član porodice – majka lica koje je osnivač, odnosno jedini vlasnik drugog privrednog društva između ta dva privredna društva ne postoji povezanost, u smislu Zakona, imajući u vidu da se u međusobnim odnosima (tih) privrednih društava ne javlja mogućnost kontrole ili značajnijeg uticaja na poslovne odluke, na način propisan Zakonom.

U slučaju postojanja ugovora o zajmu (između ta dva privredna društva) u kome nije ugovoreno obračunavanje kamate, ne postoji obaveza iskazivanja (u poreskom bilansu) kamate koja bi po tržišnim uslovima (po principu „van dohvata ruke“) bila obračunata na zajam.

Napominjemo da u svakom konkretnom slučaju, Poreska uprava u postupku poreske kontrole utvrđuje sve neophodne činjenice (na osnovu podataka iz poslovnih knjiga i evidencija poreskog obveznika kao i drugih isprava i dokaza), u skladu sa zakonom kojim se uređuje poreski postupak i poreska administracija, koje su od značaja za postojanje poreske obaveze, prema odredbama Zakona.“

Mišljenje Ministarstva finansija br. 413-00-554/2011-04 od 08.07.2011. godine

********************************

Kako se primenjuje obračun transfernih cena u slučaju kada privredno društvo odobri povezanom licu zajam u stranoj valuti koji se isplati u dinarskoj protivvrednosti

„Odredbom člana 59. stav 1. Zakona o porezu na dobit pravnih lica („Sl. glasnik RS“, br. 25/2001, 80/2002, 80/2002 – dr. zakon, 43/2003, 84/2004 i 18/2010 – dalje: Zakon) propisano je da se transfernom cenom smatra cena nastala u vezi sa transakcijama ili stvaranjem obaveza među povezanim licima, pri čemu je obveznik dužan da, saglasno članu 60. stav 1. Zakona, te transakcije posebno prikaže u svom poreskom bilansu. U svom poreskom bilansu obveznik je dužan da posebno prikaže kamatu po osnovu ugovora o zajmu, odnosno kreditu sa povezanim licima.

Ugovor o zajmu (kao i ugovor o kreditu) je imenovani ugovor, propisan zakonom koji uređuje obligacione odnose. Prema tom zakonu, ugovorom o zajmu obavezuje se zajmodavac da preda u svojinu zajmoprimcu, između ostalog, određenu količinu novca, a zajmoprimac se obavezuje da mu vrati posle izvesnog vremena istu količinu novca, pri čemu se zajmoprimac može obavezati da uz glavnicu duguje i kamatu. Istim zakonom uređeno je da se ugovorom o kreditu banka obavezuje da korisniku kredita stavi na raspolaganje određeni iznos novčanih sredstava, na određeno ili neodređeno vreme, a korisnik se obavezuje da banci plaća ugovorenu kamatu i dobijeni iznos novca vrati u vreme i na način kako je utvrđeno ugovorom.

Prema odredbi člana 5. stav 7. Pravilnika o sadržaju poreskog bilansa i drugim pitanjima od značaja za način utvrđivanja poreza na dobit pravnih lica („Sl. glasnik RS“, br. 99/2010 i 8/2011 – dalje: Pravilnik), za utvrđivanje iznosa kamate koja bi po tržišnim uslovima (po principu „van dohvata ruke“) bila obračunata na zajmove, odnosno kredite među povezanim licima, koriste se: za zajam, odnosno kredit u dinarima, prosečno ponderisana referentna kamatna stopa koja (za 2010. godinu) iznosi 8,97%; za zajam, odnosno kredit u evrima, prosečno ponderisana kamatna stopa koja (za 2010. godinu) iznosi 3,42% i za zajam, odnosno kredit u švajcarskim francima, prosečno ponderisana kamatna stopa koja (za 2010. godinu) iznosi 1,68%.

U konkretnom slučaju, rezidentni obveznik – zajmodavac odobrio je zajam ugovoren u devizama drugom rezidentnom obvezniku – zajmoprimcu, pri čemu je zajam isplaćen u dinarskoj protivrednosti za ugovorenu valutu na dan isplate.

Odredbom člana 2. stav 1. tačka 24. Zakona o deviznom poslovanju („Sl. glasnik RS“, br. 62/2006), propisano je da se pod pojmom valutna klauzula podrazumeva ugovaranje vrednosti obaveze u devizama (valuta obaveze) u Republici s tim što se plaćanje i naplaćivanje po tim ugovorima vrši u dinarima (valuta isplate). Naime, saglasno odredbama ovog zakona, dozvoljeno je ugovaranje u devizama u Republici, s tim što se plaćanje, naplaćivanje i prenos (po osnovu takvog ugovaranja) između rezidenata i između rezidenata i nerezidenata u Republici vrše u dinarima.

Prema odredbi člana 25. Zakona o deviznom poslovanju, banka može rezidentu – pravnom licu i preduzetniku odobriti (u Republici) kredit u devizama (samo) za plaćanje uvoza robe i usluga iz inostranstva.

U skladu sa navedenim zakonskim odredbama, u slučaju kada rezidentni obveznik – pravno lice daje zajam u dinarima (sa ugovorenom valutnom klauzulom) svom povezanom pravnom licu, takođe rezidentnom obvezniku, reč je o dinarskom zajmu, pa je, s tim u vezi, obveznik (zajmodavac) dužan da u skladu sa odredbom člana 60. stav 2. Zakona, u svom poreskom bilansu na red. br. 51. Obrasca PB 1 (koji je propisan Pravilnikom) iskaže iznos obračunate kamate po osnovu zajma datog svom povezanom licu (ukoliko je ugovorena), odnosno da na red. br. 52. Obrasca PB 1 posebno iskaže kamatu koja bi po tržišnim uslovima (po principu „van dohvata ruke“) bila obračunata na zajam u dinarima i to primenom prosečne ponderisane referentne kamatne stope koja (za 2010. godinu) iznosi 8,97%.“

Mišljenje Ministarstva finansija br. 413-00-170/2011-04 od 04.04.2011. godine

 

Možda vas interesuje